Vlada neće da kažnjava za nezakonito bogaćenje

Evropska komisija (EK) je u izvještaju o napretku upozorila da Vlada ne želi da kriminalizuje nezakonito stečeno bogatstvo funkcionera.

U dijelu izvještaja za 2015. koji se odnosi na 23. poglavlje EK je navela da je Vlada odlučila da ne slijedi preporuku iz člana 20 Konvencije Ujedinjenih nacija protiv korupcije prema kojoj treba kriminalizovati nezakonito stečeno bogatstvo. Brisel je Izvještaju o napretku za 2014. prvi put sugerisao kažnjavanje funkcionera koji su se obogatili mimo zakona.

U opoziciji i civilnom sektoru smatraju da će, i pored međunarodnog pritiska, Vlada nastaviti da izbjegava uvođenje te mjere jer bi time ugrozila funkcionere DPS-a i njihove poslovne partnere.

Izvršna direktorka Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović istakla je da se porijeklo imovine funkcionera ne ispituje jer ne postoji politička volja za borbu protiv korupcije na visokom nivou.

"Kada bi naši funkcioneri bili čisti i kada bi njihova imovina bila zakonito stečena, ne bi postojao ni jedan razlog da se vlada uporno protivi kriminalizaciji nezakonitog bogaćenja. Oni ne žele da uvedu novo krivično djelo kojim bi se teret dokazivanja prebacio na javne funkcionere ukoliko imaju neobjašnjivu imovinu i prihode, jer bi time sjekli granu na kojoj sjede“, tvrdi Ćalovićeva.

Konvencija UN za borbu protiv korupcije, koju je Crna Gora ratifikovala 2006. godine, u članu 20 preporučuje državama potpisnicama da razmotre mogućnost „usvajanja zakonskih mjera koje mogu biti potrebne kako bi se utvrdilo kao krivično djelo znatno uvećanje dobara javnog funkcionera koje on ne može razumno objasniti s obzirom na njegov legalni dohodak”.

Na problem nezakonitog bogaćenja ukazali su iz Odbora za antikorupciju kada je dogovoreno da ministar pravde Zoran Pažin do kraja septembra 2015. dostavi model koji će obezbijediti najefikasnije suzbijanje nezakonitog bogaćenja funkcionera. Taj dokument do danas nije dostavljen Skupštini.

Kažnjavanje nezakonitog bogaćenja iz MANS-a su potencirali nakon objavljivanja dokumenata prema kojima je na ime supruge bivšeg potpredsjednika DPS-a Svetozara Marovića, u švajcarskom ogranku britanske HSBC banke postojao račun sa 3,8 miliona dolara.

Dok Ćalovićeva tvrdi da samo poređenje imovinskih kartona sa stilom života funkcionera ukazuje na moguću korupciju, poslanik Demokratskog fronta Nebojša Medojević navodi da se čitav sistem vlasti zasniva na korupciji.

"Da li će prihvatiti preporuke EK i koliko će ih implementirati, zavisiće od međunardnog pritiska. Kada bi krenuo to da radi, Milo Đukanović bi morao da krene od svoje uže i šire porodice, preko saradnika, ministara, gradonačelnika pa do tajkuna", smatra Medojević, ističući da i u važećim zakonima postoje mehanizmi za provjeru i oduzimanje nezakonito stečene imovine javnih funkcionera.

Ćalovićeva: Čudi me da Tužilaštvo ne pokreće inicijativu

Ćalovićeva smatra da bi kriminalizovanja nezakonito stečene imovine olakšalo posao tužilaštvu.

"Iznenađuje me zbog čega državno tuži la štvo nije ozbiljnije podržalo tu inicijativu, jer bi upravo to značilo da bi dobili nove mehanizme i na mnogo jednostavniji način mogli da se bave pitanjima korupcije na najvišem nivou”, smatra Ćalovićeva.

Medojević očekuje da se pojača međunaodni pritisak nakon što Crna Gora postane dio NATO-a.

"Država pravi simbolične i veoma male pomake i to uglavnom u dogovoru sa lobistima koji rade za njihove privatne interese i u Briselu i Vašingtonu. Zato je sistemska korupcija najveći problem Crne Gore”, smatra Medojević.

( Samir Kajošević )