Duži rad na određeno i zastara prava
Radna verzija zakona o radu pripremljena, formirana je i radna grupa sa predstavnicima sindikata i poslodavaca
Novim zakonom o radu radno zakonodavstvo biće usklađeno sa pravnom tekovinom Evropske unije kao i konvencijama i preporukama Međunarodne organizacije rada koje je Crna Gora ratifikovala, kazala je u intervjuu "Vijestima" ministar rada i socijalnog staranja Zorica Kovačević.
- Najavili ste da bi u novom zakonu o radu neke novine bile da prava na potraživanja na osnovu rada zastarijevaju za tri godine, kao i da se period rada na određeno produžava sa 24 na 36 mjeseci. S obzirom na to da se ovim značajno smanjuju sadašnja prava zaposlenih, smatrate li da za ove novine možete dobiti podršku sindikata i Socijalnog savjeta?
Kako je bilo predloga koji se odnose na produženje trajanja ugovora o radu na određeno vrijeme sa 24 na 36 mjeseci, odnosno izmjena člana Zakona o radu, kojim je predviđeno ovo ograničenje, za obrađivača ovog zakona je prihvatljivo i smatra da isto treba prihvatiti kao novo zakonsko rješenje. Isto tako, smatramo da bi se u određenim slučajevima ugovor o radu mogao produžiti i u slučajevima zapošljavanja teže zapošljivih lica i kod novoosnovanih preduzeća u odnosu na sada važeće zakonsko rješenje po kojem se može produžiti samo u slučajevima ako je to potrebno zbog zamjene privremeno odsutnog zaposlenog, obavljanja sezonskih poslova ili rada na određenom projektu.
Izrada Zakona o radu je predmet pregovaranja socijalnih partnera, a konačni tekst zakona o radu će biti rezultat konsenzusa svih socijalnih partnera, uz saglasnost Evropske komisije o usaglašenosti Zakona sa pravnim propisima Evropske unije.
U vezi sa pitanjem koje se odnosi na zastarjelost novčanih potraživanja, sada važeće zakonsko rješenje je regulisalo ovo pitanje tako da potraživanja iz rada i po osnovu rada ne zastarijevaju.
Kako već duže vrijeme postoji inicijativa i predlog da novčana potraživanja iz rada i po osnovu rada zastarijevaju u roku od tri godine od nastanka obaveze, smatramo da je u ovom trenutku prihvatljiv sa aspekta obrađivača zakona. Međutim, kako se zakon usaglašava sa socijalnim partnerima, konačna rješenja moguća su samo na osnovu konsenzusa sva tri socijalna partnera.
- Da li će se novim zakonom o radu ići više na ruku poslodavcima nego zaposlenima? Da li je moguć kompromis?
Jedna od aktivnosti koju Ministarstvo rada i socijalnog staranja preduzima u cilju većeg poštovanja prava zaposlenih je izrada novog zakona o radu, kojim se radno zakonodavstvo usklađuje sa pravnom tekovinom Evropske unije kao i konvencijama i preporukama Međunarodne organizacije rada koje je Crna Gora ratifikovala.
Formirana je radna grupa koju čine predstavnici Ministarstva rada i socijalnog staranja i Ministarstva finansija kao predstavnici Vlade, predstavnici reprezentativnih sindikata, predstavnici reprezentativnog udruženja poslodavaca i NVO sektor. Ministarstvo rada i socijalnog staranja je sačinilo radnu verziju zakona o radu koja će biti polazna osnova za dalje pregovaranje sa socijalnim partnerima, a donošenje novog zakona o radu, planirano je do kraja 2017. godine.
- Isplata naknada za majke sa troje i više djece koje imaju 15 ili 25 godina staža počeće naredne godine. Koliko očekujete da će biti korisnika i kolika bi to bila izdvajanja iz budžeta?
U Budžetu za narednu godinu planirano je 13 miliona za majke sa troje i više djece. Za sada je primljeno oko 7.000 zahtjeva.
- S obzirom na to da se Vlada nije slagala sa usvajanjem prava na ove naknade i da su one usvojene u Skupštini glasovima opozicije, SDP-a i dijela poslanika manjina, da li postoje najave da Vlada uputi predlog Ustavnom sudu za njihovu ocjenu ustavnosti?
Zakon je prošao skupštinsku proceduru. Skupštinski odbori su bili nadležni da utvrđuju ustavnost zakona, pa samim tim da utvrđuju da li su odredbe predloga zakona diskriminatorske. Vlada nije podržala Predlog. Ministarstvo rada i socijalnog staranja je izvršni organ i u tom smislu je nadležno za izvršavanje zakona.
Zbog prevara kažnjeno osam službenika
- U proteklom periodu otkriveno je nekoliko slučajave zloupotreba i falsifikovanja dokumentacija kako bi neko ostvario pravo na neki vid socijalnepomoći. Da li imate podatak koliko je bilo takvih slučajeva i da li je pokrenut neki postupak protiv službenika Ministarstva ili centara za socijalni rad koji su u tome učestvovali? Da li će provjeravanja korisnika socijalne pomoći biti nastavljeno i u narednoj godini?
Za četiri službenika JU Centra za socijalni rad Bijelo Polje izrečen je prestanak radnog odnosa za te žu povredu radnih obaveza. Ova lica su omogućavala podnosiocima zahtjeva, a suprotno članu 22 Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, da ostvaruju i koriste parvo na materijalno obezbjeđenje. Za četiri službenika JU Centar za socijalni rad Plav izrečena je novčana kazna za lakšu povredu radnih obaveza. Provjeravanje korisnika socijalne pomoći će biti nastavljeno i u narednoj godini.
( Goran Kapor )