Nove tehnologije neće istisnuti medije kakve poznajemo danas
“Još uvijek mogu... Iako se u svijetu i Evropi sve više priča o medijskim slobodama, zakoni nam ustvari, paradoksalno, govore o medijskim ograničenjima... Šta smije da se radi, a šta ne. Tako da se meni čini da je, suštinski, medijska sloboda iluzija"
Sva relevantna istraživanja pokazuju da je Facebook jedna od najposjećenijih novomedijskih platformi, a već i u stručnim krugovima važi rečenica – čega nema na Facebook-u, kao da se nije ni desilo”, konstatuje Vuk Vuković koji bu uskoro na na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu trebalo i da doktorira sa temom "Društveni mediji: uticaj novih tehnologija na upravljanje komunikacijama".
“Naše društvo, fokusirano prvenstveno na kapital i iste takve vrijednosti, uvidjelo je koje su prednosti Facebook-a, te svoj marketing „preselilo“ na društvene medije. Ciljna grupa je pristupačnija, jasnija, proces je jeftiniji, a sadržaji su dostupniji. Ko želi tačno može da zna šta čitamo, gledamo, slušamo i na osnovu toga prilagođava svoje proizvode pa ih plasira nama. S jedne strane, takvo upravljanje komunikacije je olakšalo put od korisnika/potrošača/kupca do proizvoda, ali nas je, s druge strane, svelo na automatizovane korisnike pod apsolutnom kontrolom tržišta. Tržište, dakle, zahvaljujući medijima i novim tehnologijama ne kontroliše samo ono što ćemo da kupimo, već i kako ćemo da se ponašamo, šta da osjećamo, o čemu da mislimo”, ističe Vuković.
S obzirom na činjenicu da se sve više potvrđuje teza da živimo u umreženom društvu, Vuković ocjenjuje da je teško odrediti određene tehnologije koje će biti uspješnije ili manje uspješne od drugih. “Komunikacijski smo povezane putem svih uređaja koje svakako koristimo – mobilni i fiksni telefon, televizija, internet... Eventualno je moguće govoriti o medijskim platformama koje su najkorišćenije, najposjećenije... “
Vuković je uvjeren da nove tehnologije neće „istisnuti“ medije kakve danas poznajemo: novine, radio, TV...
“Istorija medija nam je pokazala da nove tehnologije ne poništavaju stare, ali je činjenica da će novine, radio i televizija morati da se prilagode novim okolnostima i da pronađu svoje mjesto. Svjedoci smo da su mnogobrojna izdanja novina dostupna online, radijske i televizijske stanice „strimuju“ svoj program... Ipak, treba računati i na to da sve te informacije treba prilagoditi novom mediju – internet ipak funkcioniše na drugačijim osnovama i o tome treba voditi računa. Tehnološke promjene se dešavaju jako brzo i mediji bi morali da prate taj tempo, pogotovo ako žele da budu relevantni i uspješni u današnjem medijskom okruženju”.
Koliko i da li, nove tehnologije mogu da „demokratizuju“ pristup i kreiranje informacija?
“Još uvijek mogu... Iako se u svijetu i Evropi sve više priča o medijskim slobodama, zakoni nam ustvari, paradoksalno, govore o medijskim ograničenjima... Šta smije da se radi, a šta ne. Tako da se meni čini da je, suštinski, medijska sloboda iluzija. Bar kada je riječ o tradicionalnim medijima. Kada govorimo o novim tehnologijama i društvenim medijima, još uvijek imamo vidljive „rupe“, prolaze i prostore u kojima možemo biti slobodni, gdje možemo pronaći informacije koje nam mainstream mediji neće dati, gdje možemo promovisati vrijednosti koje nisu isključivo kapitalističkog karaktera...
Kako Vi vidite budućnost medija i infomisanosti i koliko će to uticati na ekonomiju, politiku, kulturu....
“Čini mi se da trenutno svi, ili skoro svi, migriramo u virtuelni prostor pa je sliku svijeta moguće vidjeti upravo tu... Naravno, riječ je o onom dijelu društva koji je zahvaćem procesima globalizacije... Borba oko dominantnog sistema vrijednosti odigrava se upravo u virtuelnom prostoru, formumima, komentarima i onim segmentima koji su, naizgled, nekontrolisani. Budućnost medija je, suštinski, ista: šta je istina, a šta ne? Ipak, mislim da će nam proces otkrivanja istine biti mnogo komplikovaniji nego što je bio ranije, upravo zbog tih supstituta i surogata istine na koje nailazimo u svim medijima: medijska slika svijeta je, po mom mišljenju, osiromašena upravo zbog toga što gubimo odnos prema sebi, drugima i svijetu.
Vuk Vuković je diplomirao na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu gdje bi uskoro trebalo i da doktorira sa temom "Društveni mediji: uticaj novih tehnologija na upravljanje komunikacijama". Dobitnik nagrade "Arhont". Od 2009. godine , angažovan je na cetinjskom Fakultetu dramskih umjetnosti kao saradnik u nastavi i predavač. Predsjednik je Savjeta Javnog radiodifuznog servisa Radio-televizija Herceg Novi. Član je nacionalnog Tima za reformu visokog obrazovanja (HERE, Erazmus+). Kao producent, sarađivao je sa mnogobrojnim institucijama, manifestacijama i festivalima: Filmski festival Herceg Novi – Montenegro Film Festival; Međunarodni sajam knjiga „Trg od knjige“ Herceg Novi; Hercegnovsko pozorište/Hercegnovske aprilske pozorišne svečanosti; Festival internacionalnog studentskog teatra – Beograd (2006-2008)...
( Slavica Kosić )