HRA: Bojiću povrijeđeno pravo na privatnost

Advokatu Vladanu Bojiću prekršeno je pravo na privatnost time što je optužni predlog obuhvatio djelove snimljenog razgovora i poruke okrivljenog advokata koje sadrže pogrdne izraze na račun trećih lica, smatraju u Akciji za ljudska prava (HRA).

Optužni predlog protiv Bojića, Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici podnijelo je podgoričkom Osnovnom sudu 12.novembra prošle godine.

HRA je u pismu Vrhovnom državnom tužiocu Ivici Stankoviću navela da je taj optužni predlog sporan s aspekta zaštite ljudskih prava na privatnost i pravično suđenje.

Pismo su, navodi se, uputili i Osnovnom državnom tužilaštvu, Osnovnom sudu u Podgorici, Zaštitniku ljudskih prava i sloboda, Ministarstvu pravde i Advokatskoj komori Crne Gore.

Iz HRA su kazali da žele da spriječe dalja kršenja ljudskih prava u tom slučaju, kako se slična ubuduće ne bi ponovila.

“Smatramo da je pravo na privatnost okrivljenog nesumnjivo prekršeno time što je optužni predlog obuhvatio djelove snimljenog razgovora, odnosno sms poruke okrivljenog advokata koje sadrže pogrdne izraze na račun trećih lica”, poručili su iz te nevladine organizacije.

Oni su pojasnili da je ta lica lako identifikovati, jer je u optužnom predlogu i izričito navedeno da se radi o Glavnom Specijalnom tužiocu, sudiji V.P. i advokatu L.A. “Na ovaj način je i ugled ovih lica bez opravdane potrebe ugrožen u javnosti”.

“Očigledno je da ovaj sporni sadržaj optužnog predloga nije ni od kakvog pravnog značaja za kvalifikaciju krivičnog djela Povreda tajnosti postupka (krivične istrage) za koje se advokat krivično goni”, ocijenili su iz HRA.

Oni su naveli da je odluka da se i takav sadržaj uvrsti u optužni predlog nesrazmjerna zakonitom cilju i povrijedila je ljudsko pravo na privatnost.

“Šteta je što nadležni sudija Osnovnog suda u Podgorici, koji je potvrdio takav optužni predlog, nije spriječio da dođe do takve povrede prava okrivljenog, čime je pričinjena šteta i trećim licima”, ukazali su iz HRA.

Oni su podsjetili da Ustav Crne Gore u članu 42 kaže da je nepovrediva tajnost pisama, telefonskih razgovora i drugih sredstava opštenja. Od ovog načela se može odstupiti samo na osnovu odluke suda, ako je to neophodno za vođenje krivičnog postupka ili iz razloga bezbjednosti Crne Gore.

Prema njihovim riječima, član osam Evropske konvencije o ljudskim pravima garantuje pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života, doma i prepiske.

“Javne vlasti neće se miješati u vršenje ovog prava osim ako to nije u skladu sa zakonom i neophodno u demokratskom društvu u interesu nacionalne bezbjednosti, javne bezbjednosti ili ekonomske dobrobiti zemlje, radi sprječavanja nereda ili kriminala, zaštite zdravlja ili morala, ili radi zaštite prava i sloboda drugih”, naveli su iz HRA.

Oni su podjsetili da su Zakonom o krivičnom postupku službena i odgovorna lica koja učestvuju u postupku donošenja naredbe i izvršenju mjere dužna da kao tajne čuvaju sve podatke koje su saznali u ovom postupku.

Dodaje se da se u tom Zakonu posebno navodi obaveza da se u što manjoj mjeri narušava privatnost lica na koja se mjera ne odnosi, a u ovom slučaju mjera se nije odnosila na okrivljenog advokata, već na njegovog vlastodavca.

“Međutim, i da se mjera odnosila isključivo na okrivljenog, opet obaveza zaštite privatnosti na osnovu Ustava Crne Gore i Evropske konvencije o ljudskim pravima, zahtijeva da svako ograničenje privatnosti bude zakonito i neophodno u demokratskom društvu, što znači da odgovara nužnoj društvenoj potrebi i da je srazmjerno zakonitom cilju kojem se teži, u ovom slučaju - sprječavanju kriminala”, precizirali su iz HRA.

Oni su kazali da je pored navedenog kršenja prava na privatnost i obaveze države da preduzme aktivne mjere da je zaštiti, činjenica da je advokat optužen za krivično djelo Povreda tajnosti postupka zato što je o svom radu u okviru istrage izvijestio svog vlastodavca - suprugu okrivljenog koga zastupa u tom postupku, moglo bi biti sporno sa stanovišta prava na pravično suđenje, konkretno prava na odbranu, garantovanog Ustavom Crne Gore i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

“Pretpostavljamo da će se Advokatska komora detaljnije baviti ovim problemom. Podsjećamo da je obaveza suda da posebno pažljivo odmjeri da li je i čime opravdano ograničenje slobode rada branioca u krivičnom postupku”, zaključili su iz HRA.

( Mina )