Ornitolog iz Crne Gore fotografisao rijetku pticu

Ornitolog Budimir Rašović jedan je od rijetkih Evropljana koji je uspio da fotografiše puzgavca, veoma rijetku pticu.

Ljubitelj i posmatrač priča za “Vijesti” da je malo ljudi u Evropi uspjelo i da vidi tu rijetku pticu, jer živi u kanjonima i nepristupačnim predjelima.

“Stalno stoji zakačena za stijenu kanjona, ili planine, i tako se uklopi u prirodnu sredinu da ju je teško primijetiti, ako baš nju ne tražite”, pojasnio je Rašović.

Iako je završio studije zaštite životne sredine, on kaže da se posljednjih pet godina bavi pticama. Njegov rad prepoznao je i “BirdLife International”, pa je bio jedan od dva ornitologa iz Crne Gore čije je podatke koristila ova međunarodna organizacija za zaštitu ptica prilikom sastavljanja posljednje crvene liste ugroženih ptica u svijetu.

Rašović tvrdi da skoro deceniju posmatra puzgavca, koji ga je privukao svojom ljepotom, a da se pticama bavi petnaestak godina.

Tvrdi da u Crnoj Gori ima od 30 do 40 parova i da nastanjuju kanjon Tare i litice u okolini Durmitora.

Kaže da zimi znaju da se spuste u kanjon Morače i na litice iznad mora.

“Ornitolozi za nju govore da je najljepša ptica litica Evrope, jer, osim nepristupačnosti, karakteristična je po crveno-crnoj boji krila sa bijelim tačkama”.

Rašović ističe da je puzgavca jako teško fotografisati i sa najboljom opremom, jer stoji “zalijepljen” za mračne strane stijena.

“Fotografisao sam mnoge ptice, čak sam uspio fotografisati i parenje orlova, ali je mnogo teško doći do puzgavca i slikati ga kako stoji, a kamoli u letu”.

Osim puzgavca, Rašović kaže da proučava i ornitofaunu Ćemovskog polja, područja oko Herceg-Novog i Tivta, ali i mjesta na sjeveru Crne Gore. Rezultate svojih proučavanja, Rašović ubrzo i objaviti u formi naučnog rada.

Francuski umjetnik ga približio široj javnosti

Rijetka i karakteristična ptica široj javnosti u Crnoj Gori postala je poznata kada je francuski umjetnik Etijen Beržere naslikao puzgavca na fasadi podgoričkog Kulturno-informativnog centra “Budo Tomović”.

Rašović tvrdi da nikada nije govorio za medije o svom radu, a da ga je upravo Etijenovo djelo podstaklo da priča.

“Ne mora neko sa strane da dođe i priča nama o ptici, a kod nas postoji neko ko je proučava godinama”, kazao je Rašović.

( Ivan Čađenović )