Možda vlast želi da napustimo sela?
Posljednjih decenija prošlog vijeka u skoro svim mjesnim centrima postojali su otkupni centri. O tome danas svjedoče jedino ostaci ruiniranih objekata
Predstavnici nekoliko mjesnih zajednica sa područja Berana traže od državnih institucija da otvore otkupne centre na teritoriji te opštine, koji odavno propadaju.
Podsjetili su da do ponovnog aktiviranja centara za otkup tržnih viškova nije došlo, uprkos brojnim najavama.
Oni tvrde da je to neshvatljivo, jer u strateškim dokumentima koja se tiču pristupnih pregovora posebno mjesto zauzimaju poglavlja koja se tiču razvoja poljoprivrede, proizvodnje zdrave hrane i otkupa ljekovitog bilja i šumskih plodova.
“Otkupni centri postoje samo u planovima bez obzira što podaci sa posljednjeg popisa ukazuju da veća polovina stanovništva u opštini Berane živi na seoskom području i da na tom prostoru postoji značajan broj grla krupne i sitne stoke. U Višegodišnjem investicionom planu se navodi da su ljekovito bilje i šumski plodovi, gdje, između ostalog, spadaju borovnica, pečurka, kleka, razni čajevi i drugo, značajni neiskorišteni potencijali opštine Berane“, piše u javnom obraćanju predstavnika mjesnih zajednica.
Kažu da i pored takvih resursa ni u jednoj mjesnom centru, pa ni u gradu, ne postoje stanice koje bi se bavile otkupom poljoprivrednih i drugih proizvoda.
„Zato otkup uglavnom vrše nakupci, zbog čega su proizvođači lišeni potrebne sigurnosti koja bi im davala dodatni stimulans da se bave određenim djelatnostima. To znači da bi država morala da uloži dodatni napor kako bi kroz otvaranje otkupnih centara u mjesnim centrima, bar donekle uvela red na tržištu”.
Predsjednik Mjesne zajednice Kaludra Radovan Anđić konstatovao je da je privatizacija u posljednjih dvadesetak godina nanijela neprocjenjivu štetu svim razvojnim granama, pa i poljoprivredi.
„Nekad su poljoprivredne zadruge bile nosioci razvoja. U sklopu tih zadruga funkcionisali su otkupni centri koji su kako je vrijeme odmicalo, brisani iz registra živih. Takva pojava uslovila je smanjivanje stočnog fonda i sve manji broj onih koji se odlučuju da se bave stočarstvom i sakupljanjem šumskih plodova i ljekobilja. Da stvar bude pogubnija, ništa nije urađeno u cilju oživljavanja otkupnih centara.
Najveću krivicu za tako nešto snosi Ministarstvo poljoprivrede koje ne preduzima ništa da se stanje u ovoj oblasti bitnije popravi. To je praktično smrtonosni udarac našim selima koja su suočena sa migracijom stanovništva“, rekao je Anđić.
Sa njim je, tvrdi, saglasan i predsjednik Mjesne zajednice Šekular Vesko Davidović, navodeći da je gašenje otkupnih centara išlo naruku jedino nakupcima.
„Tokom posljednjih decenija prošlog vijeka u skoro svim mjesnim centrima postojali su otkupni centri. U tim centrima lokalno stanovništvo je moglo da plasira svoje tržne viškove, kao i velike količine ljekobilja i šumskih plodova. Isplate su bivale redovne tako da su ljudi, baveći se tim poslovima, ostvarivali značajan dohodak. Međutim, tokom tranzicionih procesa svi ti centri su ugašenu dok je raspoloživa imovina prepuštana konstantnom propadanju”, kazao je Davidović.
O postojanju otkupnih centara na seoskom području beranske opštine danas jedino svjedoče ostaci ruiniranih objekata.
Od seljaka vlast je napravila siromaha da bi ga lako mogla kupiti pred izbore
Poljoprivrednici naglašavaju da se sadašnjem stanju stvari mogu radovati jedino nakupci.
Tvrde da su otkupni centri namjerno ugašeni, kako bi nakupci skidali „kajmak“.
„Posljednjih decenija vlast je od seljaka namjerno pravila siromaha, kako bi ga kasnije lako kupovala uoči svih izbora. U tome je i uspjela, jer danas u našim selima uzorna gazdinstva postaju rijetkost. Ta ista vlast je za početak ugasila otkupne centre koji su davali mogućnost individualnim proizvođačima da na lak način plasiraju svoje tržne viškove. Onda su krenuli mladim ljudima da dijele socijale da bi ih radno ubogaljili. Za sve to vrijeme ogromna stredstva iz agrobudžeta su odlazila u pogrešnom smjeru”, saopštili su predstavnici nekoliko mjesnih zajednica.
( Tufik Softić )