"Ne glasam kao Medenica, sudije biram po savjesti"

O tome da li pojedini članovi Sudskog savjeta glasaju kao predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica ne želim da spekulišem, jer ni ja ni bilo ko ne može zavirivati u glasačke listiće i tako povređivati tajnost glasanja, kazao je prvi čovjek Sudskog savjeta Mladen Vukčević.

U razgovoru za “Vijesti” rekao je da on svakako ne pokušava da utiče na bilo koga, niti bilo ko utiče na njega pri izboru sudija.

Vukčević je naglasio da se konsultuje samo sa svojom savješću.

“Poštujem propisane kriterijume, a pri sličnim okolnostima, kao profesor preferiram visinu prosječne ocjene”, rekao je Vukčević.

Upitan da prokomentariše tvrdnje dijela javnosti - da se sudije ne biraju i ne napreduju po zaslugama, istakao je da nikada nijedna odluka Sudskog savjeta nije oborena.

“I razvijeniji evropski sistemi izbora sudija nijesu imuni na slične prigovore. I kod njih pritužbe dolaze od neizabranih kandidata, stručne javnosti i drugih učesnika u javnom dijalogu. U toku mandata ovog Sudskog savjeta za izbor na sudske funkcije javilo se oko 350 kandidata, a na odluke o izboru žalbu Upravnom sudu podnijela su dva kandidata i ti postupci su u toku”, kazao je predsjednik Savjeta.

Dodao je da se pri izboru sudija rukovode mišljenjima koje pribavljaju od sudova i drugih institucija u kojima su kandidati radili, cijene prosječnu ocjenu, rezultate rada kandidata (broj i strukturu završenih predmeta, broj potvrđenih, ukinutih i preinačenih odluka u posljednje tri godine...)

“Osim toga, vrednujemo posjedovanje magistarskih ili doktorskih titula, stručno usavršavanje kandidata, objavljene naučne i stručne radove i dostojnost kandidata za obavljanje sudijske funkcije”, naveo je Vukčević.

Komentarišući to što je pri odabiru dvoje sudija podgoričkog Osnovnog suda, Sudski savjet podržao kandidata koji je znatno lošije bio ocijenjen, Vukčević je objasnio da u manjem broju slučajeva nijesu izabrani prvorangirani kandidati.

“Međutum, dužan sam reći da su i tada razlike u broju bodova veoma male i najčešće razlika između npr. prvog i desetog na listi bude dva, tri boda od 100 mogućih bodova”, pojasnio je Vukčević.

On je dodao da je većina u Savjetu u tim situacijama, koje su postojale u oko dva odsto slučajeva, prednost davala radnom iskustvu u sudu u odnosu na upravu, i radu na sudskim predmetima, u odnosu na završene postdiplomske sudije.

“Činjenica je da niko od 20 kandidata koji nijesu izabrani nije osporio postupak izbora pred Upravnim sudom”, istakao je Vukčević.

On je nazvao retrogradnim razmišljanjem stav pojedinih poslanika - da Evropska komisija treba da razmisli o tome da se izbor sudija i predsjednika sudova vrati u parlament.

“Taj predlog je suprotan međunarodnim standardima i praksi i koliko vidim on je u zoni pojedinačnih promišljanja. Podsjetiću vas da smo još 90-ih godina u počecima višestranačja u Crnoj Gori, birali sudije u parlamentu i da su iskustva bila veoma negativna. Pamtimo, da je tada postojao direktan politički uticaj i da su bez ikakvog obrazloženja i voljom partijske većine bile zapečaćene neke uzorne sudijske karijere”, podsjetio je Vukčević.

To je, kako kaže, naišlo na brojne i opravdane prigovore sa evropskih adresa, a postignut je i konsenzus parlamentarnih stranaka da takav model treba mijenjati.

Takav model je, podsjeća Vukčević, kasnije zamijenjen izborom od strane Sudskog savjeta, koji je utemeljen prvo zakonom, a od 2007. godine je postao ustavna kategorija.

“Izbor sudija u Sudskom savjetu model je koji se primjenjuje u najvećem broju evropskih zemalja. Međutim, ponavljam ono što sam u parlamentu već rekao, ako neko želi da se izbor sudija vrati u parlament imaće dva zadatka: prvo, da u to ubijedi evropske institucije i drugo - da dvotrećinskom većinom promijeni Ustav”, rekao je predsjednik Sudskog savjeta.

Osnovni sud napustilo 13, došlo deset novih sudija

Podgorički Osnovni sud definitivno prednjači u broju sudija koji su prošle godine napustili ovaj sud, ali i broju novoizabranih sudija.

Iz tog suda prošle godine 13 sudija otišlo je u Viši i Upravni sud ili su izabrani za specijalne tužioce, a došlo je 10 novih, većinom, mlađih sudija.

Predsjednik tog suda Zoran Radović, odgovarajući na pitanje “Vijesti”, da li su oni spremni da izriču presude i koliko vremena je potrebno da se izgradi sudija sa integritetom, rekao je da ima velika očekivanja od njih.

“Ipak moram reći da imamo mali broj sudija sa dugogodišnjim sudijskim stažom, pa se postavlja pitanje sa kime će se oni konsultovati, ali radi se svakako o veoma stručnim kadrovima, pa očekujemo da će to biti dobra zaloga za budućnost ”, ocijenio je Radović.

On je kazao da problem pri izboru sudija Višeg suda, može predstavljati to što je povećan cenzus za izbor sudija, pa za sudiju Višeg suda se sada traži osam godina sudijskog staža, a ne osam godina radnog iskustva.

( Maja Boričić )