Zadužili bi se do 500 miliona eura

Crna Gora će, ukoliko bude potrebno, ove godine emitovati euroobveznice u vrijednosti između 450 i 500 miliona eura, rekli su "Vijestima" iz Ministarstva finansija.

Iz Ministarstva su kazali da u ovom momentu nije izvjesno hoće li se organizovati emisija euroobveznica u ovoj godini.

"Ukoliko do iste dođe, imajući u vidu iznos potreban za zaduženje (ukupno oko 488 miliona eura, bez kineskog kredita), emisija će se kretati između 450 i 500 miliona eura", naveli su iz Ministarstva na čijem je čelu ministar Radoje Žugić.

Crna Gora je do sada četiri puta emitovala euroobveznice, a ukupno zaduženje je po tom osnovu, prema podacima o državnom dugu za devet mjeseci prošle godine, 966 miliona eura. Euroobveznice su emitovane prvi put 2010. godine, kada je u septembru prodata kompletna emisija od 200 miliona eura po kamatnoj stopi od 7,875 odsto. U aprilu 2011. uspješna je bila i druga emisija euroobveznica, vrijednih 180 miliona eura, uz fiksnu kamatu od 7,25 odsto. U maju 2014, treći put su emitovane euroobveznice, vrijednosti 280 miliona eura, a prodate su uz kamatu od 5,375 odsto. U martu 2015. realizovana je emisija euroobveznica od 500 miliona eura, sa kamatnom stopom od 3,875 odsto.

Na pitanje kad će početi da se sprovodi plan sanacije, zbog rasta javnog duga i budžetskog deficita i šta će podrazumijevati, iz Ministarstva su odgovorili da će nakon zvaničnog objavljivanja izvještaja o javnom dugu, uz uvažavanje preporuka relevantnih međunarodnih finansijskih institucija, razmotriti dalje aktivnosti oko pripreme sanacionog plana i preduzeti konkretne korake kako bi on bio pripremljen u toku godine.

Ministarstvo finansija za ovu godinu nije planiralo značajnije revidiranje poreske politike

Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti propisana je obaveza pripreme sanacionog plana, ukoliko javni dug pređe 60 odsto BDP-a, odnosno tri odsto deficita BDP-a.

"Navedeni plan sadržao bi set mjera kojim bi se uspostavila silazna putanja kretanja duga i deficita i omogućilo dovođenje istih u granice Mastrihta. Imajući u vidu da je Crna Gora krenula sa realizacijom projekta izgradnje prioritetne dionice autoputa Bar-Boljare, koja će iziskivati povlačenje značajnih sredstava kineskog kredita, izvjesno je da nas očekuje rast duga u narednom četvorogodišnjem periodu", rekli su iz Ministarstva.

Međutim, kako su dodali, postojeći nivo deficita i njime generisanog javnog duga će se nakon okončanja izgradnje navedene dionice, postepeno smanjivati.

"U tom pravcu ići će i priprema plana sanacije kojim će biti obuhvaćeni svi elementi koji će imati značaja na kretanje deficita i duga, kao što su ekonomski rast, investicije, drugi mogući prihodi i rashodi, nova zaduženja, otplata duga, itd.", naveli su iz Ministarstva.

Državni dug je na kraju septembra, bez garancija i duga opština i državnih i javnih preduzeća, iznosio 2,3 milijarde eura ili 62,9 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Država je tada imala depozite od 153,5 miliona eura, pa u Ministarstvu finansija računaju da je dug 2,15 milijardi ili 58,8 odsto BDP-a.

Ministarstvo za ovu godinu, kako kažu iz tog resora, nije planiralo značajnije revidiranje poreske politike, a od izdatih garancija mogle bi pasti one za projekat izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda na teritoriji opštine Budve i za dva broda Crnogorske plovidbe.

"Usljed neredovnog servisiranja obaveza Opštine prema kompaniji WTE, kojoj je povjerena izgradnja i održavanje pomenutog postrojenja, došlo je do nagomilavanja duga, zbog čega se i stvorila potreba intenziviranja komunikacije svih interesnih strana. Naime, postoje indicije da će Opština i WTE uspjeti da se dogovore oko regulisanja duga i da će Opština uspjeti da nađe rješenje koje će odgovarati objema stranama, te da neće doći do aktiviranja garancije. Ministarstvo finansija i Ministarstvo održivog razvoja i turzima, u potpunosti podržavaju dalje razgovore dviju strana u rješavanju ovog pitanja", kazali su iz Ministarstva. Vlada je u februaru 2010. izdala državnu garanciju od 29,25 miliona eura za kredit Opštine Budva od 58 miliona kod Njemačke razvojne banke (KfW).

Iz Ministarstva su naveli da postoje problemi u regulisanju obaveza po osnovu kreditnih aranžmana i kod kredita Crnogorske plovidbe kod kineske Exim banke, za nabavku dva broda, u vrijednosti od oko 40 miliona eura.

Rizike u vezi sa kineskim kreditom rješavaju u grejs periodu

Iz Ministarstva su, odgovarajući na pitanje imaju li plan za prevazilaženje kursnog rizika u vezi sa kreditom za autoput, kazali da smatraju da je grejs period dovoljno dug i ostavlja prostor Vladi da se na najadekvatniji način odredi prema eventualnim rizicima koji se tiču kursnih razlika.

"Na početku pregovora o kreditu, sa kineskom Exim bankom se razgovaralo i o mogućnosti izdavanja istog u eurima. Međutim, portfolio banke dominantno čine zaduživanja u dolarima i svi njihovi klijenti koriste istu valutu, ali i nepovoljnjije kreditne uslove", rekli su iz Ministarstva.

Kredit za autoput koji je Vlada zaključila u oktobru prošle godine od 944 miliona dolara tada je u eurima vrijedio 743 miliona eura (euro je bio 1,27 dolara). Sada kada jedan euro vrijedi oko 1,08 dolara, taj kredit iznosi 874 miliona ili 131 milion eura više. Od ovog kredita do sada je povučeno 188,8 miliona dolara.

( Biljana Matijašević )