Skupština nije "protočni bojler"

Vladina namjera da suspenduje Zakon o javnim nabavkama za projekte koje procijeni da su od strateškog interesa, bila je skrivena u amandmanu DPS-a na taj predlog zakona, ali većini u Skupštini krajem decembra 2014. godine to nije promaklo.

To je bio uvod u sprečavanje Vlade da u 2015. kroz parlament provuče brojne odluke koje su, prema ocjeni poslanika opozicije i šire javnosti, bile protiv interesa države i građana. U Vladi, međutim, kažu da im Skupština namjerno pravi problem.

"Tu praksu treba prekinuti što prije formiranjem parlamentarne većine koja će podržavati pobjednika na izborima. Mora se znati ko za šta odgovara u ovoj zemlji. Danas se to ne zna”, komentarisao je krajem prošle godine premijer Milo Đukanović rješenja koja je usvojila parlamentarna većina mimo volje izvršne vlasti.

Nakon javnih nabavki, početkom februara nijesu prošle dopune Carinskog zakona kojima je Vlada željela da oslobodi ulaznog PDV-a investitore koji imaju krupne investicije u energetici, turizmu i poljoprivredi. Uzalud su bile riječi ministra finansija Radoja Žugića da žele “što prije da valorizuju ogromne potencijale za koje država sama nema likvidnosti”.

U istom mjesecu otvorena je i priča o dopunama Zakona o eksproprijaciji jer se Vlada namjerila da uzme privatnu imovinu da bi smanjila javni dug i ako procijeni da je to u državnom interesu. Plan je bio da se imovine uzima odmah, bez obzira na eventualnu žalbu građana sudu zbog visine isplaćene naknade.

Delegacija EU upozorila je Vladu na moguće kršenje standarda EU u toj oblasti. Predlog je došao do skupštinskih odbora, ali ga je Žugić pod pritiskom javnosti povukao na doradu. Vlada je predložila te izmjene na zahtjev Katari Diara koji gradi stambeno-turistički kompleks na Plavim horizontima, dijelom i na privatnoj imovini koju vlasnici nijesu voljni da prodaju.

Javnost je u martu bila zatečena Vladinom odlukom da se državni Montefarm kreditno zaduži oko 15 miliona eura da bi se isplatio dobavljačima ljekova novac koji im je Fond zdravstva dugovao za isporuke.

Odluka je bila začuđujuća zato što je budžetom definisano da se Vlada zaduži do 671 milion (amandman vladajuće koalicije DPS-SDP) između ostalog i za sve dospjele neizmirene obaveze Fonda od 36 miliona. Nakon pritiska javnosti, odustalo se od zaduženja Montefarma, a novac dobavljačima ljekova isplaćen je iz budžeta.

Građane je u aprilu dočekao novi namet od sedam centi na svaki litar goriva koji je Vlada nametnula posebnom uredbom koju je Ustavni sud proglasio neustavnom 14. oktobra. Taksa se ubirala do 6. novembra i za taj period uzeto je od građana deset miliona eura.

Vlada se potom dosjetila da taj prihod nadomjesti na zakonit način kroz dopune Zakona o akcizama tako što bi povećala akcize na gorivo. Namjeru je spriječila većina u parlamentu.

U martu je propao pokušaj da se jedna od najljepših plaža - Kraljičina plaža Dubovica- između Bara i Budve da u zakup na 90 godina arapskoj Rojal grupi po cijeni od 50 eura po kvadratu, što je bilo jeftinije od zakupa zemljište u nekoj od opština na sjeveru. Kada je postalo izvjesno da projekat neće dobiti većinu u Skupštini, investitori su saopštili da odustaju od projekta.

Poslanici su krajem jula odbili Vladine predloge odluka za Kraljičinu plažu u Miločerskom parku i zakup ostrva lastavica sa tvrđavom Mamula u opštini Herceg Novi.

Ministar turizma Branimir Gvozdenović tada je predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića označio kao glavnog krivca što je taj posao propao. Gvozdenović je poručio da je "nečinjenje sigurna zavjetrina za političke pojedince, ali da je to fatalno za Crnu Goru" i da bi SDP sada trebalo da snosi odgovornost zbog tjeranja investitora.

Dvije odluke su parlamentu ponovo poslate sa istim rješenjima, a krajem godine DPS-u je većinu za prolaz spornih projekata obezbijedila Pozitivna.

Prvim predlogom je omogućeno investitoru Adriatik propertisu u vlasništvu Petrosa Statisa da gradi 66 apartmana za prodaju, da mu se smanji cijena zakupa i da mu se poveća period zakupa sa 30 na 42 godine.

Jedno od najljepših ostrva u hercegnovskoj opštini Mamulu izvršna vlast ustupila je egipatskom Oraskomu Samiha Savirisa na 49 godina po cijeni od 4.000 mjesečno koliko košta i zakup nekog objekta u Podgorici za potrebe strane ambasade.

Posljednje sporno rješenje je Predlog zakona o zaradama u javnom sektoru gdje je Vlada imala namjeru da armiji od preko 800 državnih funkcionera donese veće zarade, ali i pravo da dvije godine po prestanku funkcije primaju platu. Predlog je trebalo da stigne u Skupštinu zajedno za ovogodišnjim Zakonom o budžetu, ali još nije dostavljen parlamentu.

Vlada htjela nadležnost parlamenta

Predsjednik Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Aleksandar Damjanović (SNP) smatra da je Vlada problematičnim potezima pokušala da na mala vrata preuzme nadležnosti Skupštine i da izvrši ”puzajući” ekonomski puč. On za “Vijesti” kaže da je gubitikom većine u parlamentu Vlada prvi put došla u situaciju da parlament ne bude samo “protočni bojler” za njene predloge.

Dodao je da Skupština i Ustavni sud imaju velika odgovornost da se i ubuduće odupru sličnim pokušajima, kojih će, kako očekuje, biti do kraja mandata ove Vlade. Damjanović je izdvojio Kraljičinu plažu kao negativan primjer “spornog projekta “ za koji je tražena podrška parlamenta.

Objašnjava da ti projekti mogu imati dalekosežne negativne posljedice na turizam, jer jedna generacija poslanika ili ministara treba da odluči u ime nekoliko generacija koje će tek doći i koje imaju pravo da žive u pravnoj i sigurnoj državi.

Na pitanje koje su preporuke Vladi da ne bi dolazila u slične situacije Damjanović je odgovorio da postojeća Vlade nema kapacitet da prihvati dobronamjerne i odgovorne sugestije koje dolaze od političkih neistomišljenika.

Smatra da ova i buduća vlada treba da uvažavaju mišljenje Skupštine i relevantnog dijela civilnog sektora da se ne bi ponavljale greške.

"To daje loše rezultate po ekonomiju i standard većine građana. Jasno je da se u donošenju strateških odluka u resursima limitiranoj Crnoj Gori mora uključiti sva njena pamet i znanje, koje svakako ne stanuju u Vladi, niti u bilo kojoj instituciji ponaosob”, istakao je Damjanović.

Bojanić: Želje pojedinaca bliskih vlasti u CG postaju zakoni

Nezavisni poslanik Mladen Bojanić kazao je da se Vlada odavno poznaje po nekonzistentnoj ekonomskoj politici tako da česta lutanja u regulativi nijesu iznenađenje. Za tu situaciju navodi dva razloga - prvi da zbog nedostatka novca i zaduženja izvršna vlast često pribjegava zahvatima od privrede i građana (takse, povećanje PDV-a, krizni porez...), a drugi razlog je prilagođavanje pojedincima.

"To ponašanje je naopako u odnosu na navodno zalaganje Vlade da olakša poslovanje privrede i smanji socijalne razlike jer su efekti ovih mjera gotovu uvijek suprotni. Drugi razlog za često mijenjanje regulative je možda jos opasniji za našu ekonomiju. Određeni zakoni i ugovori se otvoreno usvajaju ili prilagođavaju pojedincima. To potvrđuje da želje pojedinaca bliskih vlasti postaju zakoni”, istakao je Bojanić.

Za njega je od Vladinih predloga najviše sporna neustavna taksa na gorivo za koju niko ne odgovara, iako su građani opljačkani za deset miliona koji im neće biti vraćeni. Dodao je da za Vladu nema preporuke kako da ne dolazi više u slične situacije.

"U tom dijelu nemam šta preporučiti, osim da im kao novogodišnju čestitku poželim da što prije siđu s vlasti i da spasu sebe i građane", istakao je Bojanić.

( Marija Mirjačić )