Šegrt: Manje pacijenata će se liječiti van države

On je rekao da je za narednu godinu planirano i povećanje kontrole kada su u pitanju ljekovi, bolovanja, na drugačiji način sklapanje ugovora i ugovaranje o pružanju medicinskih usluga za stanovnike Crne Gore van države

88 pregleda10 komentar(a)
Budimir Šegrt, Foto: Savo Prelević
04.01.2016. 13:51h

Broj pacijenta koji se upućuju na liječenje van države biće smanjen jer se veliki novac izdvaja u te svrhe, saopšto je ministar zdravlja Budimir Šegrt, navodeći da će biti korišten potencijal privatnih zdrvastvenih ustanova.

On je kazao da je zdravstveni sistem u Crnoj Gori izuzetno veliki i da u najvećoj mogućoj mjeri odgovara svojoj namjeni kvalitetom i brojem pruženih usluga.

Prema njegovim riječima, normalno je da takvi sistemi u svojoj funkciji imaju određene probleme.

„Problemi zdravstvenog sistema su nezavidan nivo kvaliteta zdravstvene usluge i neefikasnost u funkcionisanju koja se iskazuje kroz finanasije“, kazao je Šegrt agenciji MINA.

On je pojasnio da to znači da sistem troši mnogo više nego što bi trebalo na ovom stupnju razvoja.

„Nepotrebna potrošnja za ljekove, enormni troškovni koje država plaća za bolovanja preko 60 dana i nepotrebna odlivanja sredstava iz zdravstevnog sistema koja idu na liječenje van Crne Gore“, precizirao je Šegrt.

On je ukazao da nadležne institucije treba da otklone te probleme.

„Prvenstveno Ministarstvo zdravlja i Fond zdravstva treba da rade svoju funkciju u smislu nadzora i kontrole troškova za te namjene, a potrebno je raditi i analize potrošnje kako bi se vidjelo da li su troškovi opravdani ili ne“, poručio je Šegrt.

Veliki problem, kako je ukazao, je i odsustvo sistematskog pristupa permanentne stručne edukacije.

„Ako vi u jednom dužem nizu godina tom pitanju ne posvećujete adekvatnu pažnju onda se to mora odraziti na lošiji nivo zdravstvene usluge. I zbog toga najčešće ljekari odlaze van Crne Gore“, smatra Šegrt.

On je kazao da je plan stručnog osposobljavanja za sledeću godinu već napraveljn i da su prvi put u budžetu projektovana sredstava za stručno osposobljavanje.

„Stručno usavršavanje će se pretvoriti u obavezu svih zaposlenih u zdravstvenom sistemu, a ne u privilegiju“, kazao je Šegrt, navodeći da je to do sad bilo lično interesovanje i mogućnosti da se tako nešto lično isfinansira.

On je rekao da je za narednu godinu planirano i povećanje kontrole kada su u pitanju ljekovi, bolovanja, na drugačiji način sklapanje ugovora i ugovaranje o pružanju medicinskih usluga za stanovnike Crne Gore van države.

„Mi ćemo se truditi da unutar granica iskoristimo potencijal privatnih zdravstvenih ustanova. Kompetentnost i uslovi privatnih zdravstvenih ustanova su, na svu sreću, puno različiti u odnosu na prije desatak ili 15 godina“, poručio je Šegrt.

On je podsjetio da Ministarstvo ima puno ugovora sa privatnim ustanovama koji pružaju veliku broj kvalitetnih usluga.

Šegrt je, u vezi sa ugovorom Fonda za zdravstveno osiguranje sa privatnim apotekama podsjetio da je sklopoljen zato što je u kontinutetu, unazad godinu ili dvije bilo velikih nestašica ljekova na tržištu.

„Naše je iskustvo za ovih sedam, osam mjeseci da Monetfarm neuporedivio kvalitetnije i organizovanije radi“, naveo je on.

Prema njegovim riječima, tender za nabavku ljekova za narednu godinu je otvoren i u Ministartvu se nadaju će u prvoj ili drugoj sedmici januara biti sve definisano i počeće realizacija nabavke ljekova po tom raspisanom tenederu.

„Tako da se neće ponoviti greška koja je prošle godine bila da taj tender nije bio završen do marta i da su u prva tri mjeseca bile užasne nestašice“, rekao je Šegrt.

On je poručio da su obezbijeđene dovoljne količine sredstava i da je napravljena je dobra procjena materijalne potrošenje na nivou godine. „I ne vidim nikakvih razloga da će po bilo kom pitanju biti nestašice ljekova“.

„Ako nema nestašice ljekova onda najvjerovatnije neće biti ni potrebe za sklapanje ugovora sličnih kao što je bio ovaj sa privatnim apotekama“, ukazao je ministar.

On je rekao da će u narednom periodu preduzeti mjere kako bi pacijenti bili više zadovoljni kvalitetoim pruženih usluga, koje se ogledaju u boljoj organizaciji i komunikacija unutar zdravstvenog sistema.

„To je završetak automatizacije i povezivanje svih zdravstvenih institucije u program informacionih tehnologija da bi se nepotrebne šetnje pacijenta kroz sistem smanjile“, precizirao je Šegrt.

Upitan da li u narednom periodu planira kadrovske promjene u zdravstvenom sistemu, on je odgovorio odrično.

„Mi planiramo mjere i aktivnosti koje ćemo sprovoditi. Same kadrovske promjene neće biti u fokusu“, naveo je Šegrt.