Džim Difelis: Terorizam nikada nije potreban ili opravdan

„Američki snajperista“, knjiga po kojoj je snimljen istoimeni film Klinta Istvuda autobiografija je Krisa Kajla, najubitačnijeg snajperiste u istoriji vojske SAD. Neprijatelji koje je gonio zvali su ga Đavo, a njegova sabraća iz odreda Foke - Legenda… Od 1999. do 2009. specijalac odreda Foke Kris Kajl postigao je najviše snajperskih pogodaka u istoriji vojske SAD. Pentagon je zvanično potvrdio da je Kris postigao više od sto pedeset pogodaka (prethodni američki rekord bio je stotinu devet), ali nije htio da potvrdi nevjerovatan ukupan broj za ovu knjigu. Irački pobunjenici toliko su se plašili njega da su mu ucijenili glavu. Kris je stekao status legende među američkim ratnicima.

Uzbudljiva, nezaboravna i izvanredna Krisova priča govori o nevjerovatnim iskustvima sa ratišta. Ona spada među najbolje ratne memoare svih vremena. „Američkog snajperistu“ je nedavno objavila Laguna. O ovoj knjizi za ART je govorio koautor Džim Difelis, nagrađivani pisac, nekadašnji politički kolumnista i autor brojnih vojnih i špijunskih trilera. Njegova djela istražuju posljedice rata, politike, terorizma i savremene tehnologije na vojnike i civile. Džim Difelis živi sa porodicom u Vorviku, u Njujorku.

Kako ste započeli saradnju sa Krisom Kajlom i Skotom Mekjuenom na pisanju knjige „Američki snajperista“?

Jedan urednik je čuo Krisovu priču i pokušao je da ga nagovori da to ispriča. Urednik me je nazvao i ispričao mi o Krisu i pitao me da li sam zainteresovan za knjigu. Radio sam i druge projekte, ali pošto sam razgovarao sa Krisom, znao sam da moram raditi sa njim. Njegova priča je bila odlična, ali što je još važnije, on je htio da oda počast ljudima koji su služili sa njim za vrijeme rata. On je htio dati novac od knjige porodicama dvojice muškaraca koji su umrli od ranjavanja u Ramadiju. To je bio projekt u koji sam morao da se uključim. Tokom nekoliko mjeseci koliko smo radili na knjizi, postali smo prijatelji. Skot Mekjuen je Krisov advokat. On nije napisao knjigu, ali je imao ugovor s Krisom da bude naveden kao autor.

Dugo vremena junak knjige „Američki snajperista“ Kris Kajl je bio dio jedinica Foke (SEAL), za specijalne operacije američke mornarice. Kako je on stupio u službu tih jedinica?

Kris je bio pripadnik mornaričkih Foka, posebne jedinice komandosa. On im se pridružio jer je želio da služi svojoj zemlji i brani njenu slobodu. On je takođe bio u potrazi za avanturom i uzbuđenjima. Najprije, Kris je želio da se pridruži marincima. Otišao je u regrutnu stanicu, ali regruteri za mornaricu nijesu bili tamo. A mornarički regruter mu je rekao za Foke. Kris je umjesto toga odlučio da pokuša i pridruži im se. Da objasnim onima kojima nijesu bliski vojni termini: U SAD-a regrutna stanica je mjesto gdje mladi muškarci i žene dobrovoljno služe vojni rok. Nema obavezne regrutacije, svi pripadnici vojske su dobrovoljci. Marinci su američka vojna jedinica poznata po svojoj hrabrosti i žilavosti. Foke su posebno obučeni komandosi. Nije mnogo ljudi znalo za njih kada je Kris bio dobrovoljac. Sada, nakon ubijanja Osame bin Ladena i somalijskih pirata, oni su vrlo poznati.

Kako je Kris postao snajperista?

Kris je uvijek bio prilično dobar strijelac. Postao je snajperista pohađajući specijalni kurs i obuku. Snajperisti nijesu samo dobri strijelci. Oni moraju imati odličnu moć prosuđivanja i imaju druge vještine. Jedna od najvažnijih stvari koje uče je kada da NE pucaju. Američka vojska koristi snajperiste u urbanom ratovanju za sprečavanje civilnih žrtava. U stara vremena, vojske su jednostavno bombardovale sela u kojima je neprijatelj. Nevini ljudi su ginuli. Danas, oni pokušavaju da iskoriste taktiku kojom se ubijaju samo loši momci.

Kao pripadnik vojne jedinice Foke, on je učestvovao na mnogim ratištima. Koje je ratište po vašem mišljenju, bilo najteže i najopasnije za njega?

Kris ih nije rangirao. Mislio je da su sva vrlo opasna. Po mom mišljenju, poslije proučavanja bitaka, rekao bih da je u Ramadi bila najopasnija bitka. Foke su bile same usred neprijateljskih područja. Oni su bili napadani svaki dan bez odmora. Jedan Krisov dobar prijatelji umro je u Ramadiju, a drugi je teško ranjen. Mnoga mjesta su bila loša; ali to je bilo najgore.

U knjizi „Američki snajperista“, Kris je rekao da je on prvo snajperom ubio ženu. On ju je ubio kada je pokušala da aktivira eksplozivnu napravu na konvoj američkih marinaca. Da li je zaista bilo tako?

Da, to se stvarno dogodilo.

Kris je bio u borbi prije toga i ubijao je vojnike koji su ga napadali. Ali to je bilo drugačije. On se nikada ranije nije suočavao sa pravim teroristom. Mislim da je nakon tog strašnog događaja, Kris shvatio koliko je zapravo rat loš. Ali on je bio odlučan da obavlja svoju dužnost i štititi druge. Ne samo da spasi Amerikance, već su i Iračani koji su bili u blizini, spašavani.

Zašto je Kajl napustio vojnu službu?

Kris Kajl je napustio vojsku, jer je bio potreban svojoj porodici kod kuće. Njegova supruga je htjela da joj pomogne oko podizanja njihove djece. Ona je takođe brinula da može stradati u ratu. On je služio dugi niz godina i bio u mnogo borbi. Ipak, bilo mu je teško što ostavlja svoje prijatelje.

Kako je Kris umro, pod kojim okolnostima?

U februaru 2013. godine, Kris i njegov dobar prijatelj, Čad Litlfild, zajedno sa još jednim veteranom otišli su u streljanu. Majka veterana je rekla Krisu da je on imao problema sa prilagođavanjem u civilnom životu, i zatražila je od Krisa da mu da savjete. Kris je često pomogao veteranima koji su se vratili. On je slušao njihove probleme i predlagao im različite ustanove koje su mogli kontaktirati. U dometu, veteran je uzeo pištolj i pucao u obojicu dok su bili okrenuti leđima. On je potom ukrao Krisov kamion. Policija ga je kasnije uhvatila za kratko vrijeme. Čovjek je u međuvremenu osuđen za oba ubistva i izdržava doživotnu kaznu zatvora.

Šira priča o Krisovoj smrti ispričana je u knjizi, „Američka supruga“, koju sam napisao sa Tajom, Krisovom suprugom. Ta knjiga je objavljena ove godine i takođe je bestseler.

Knjiga „Američki snajperista“ je bila na bestseler listi Njujork Tajmsa 37 nedelja i prodata je u više od 1,2 miliona primjeraka? Šta je to privuklo čitaoce Krisovoj priči?

Nevjerovatan broj ljudi širom svijeta je kupio i pročitao knjigu. Ona je nastavila i dalje da bude bestseler. Mislim da je to bilo iz dosta razloga. To je nevjerovatna priča o borbi, o tome kroz šta sve ratnik zaista prolazi. Ali, ona pokazuje ono što se događa kod kuće, u porodici ratnika. Mislim da je uključivanje glasa Krisove supruge Taje u knjigu bilo zaista važno. Do „Američkog snajperiste“, nije bilo knjige o Zalivskom ratu u kojoj se govorilo kakve su žrtve podnijele žene i porodice dok su se njihovi muževi borili.

Ja isto mislim da je važna činjenica to što su oboje bili toliko iskreni govoreći o svojim iskustvima. Postoji izreka kod Amerikanaca: „Reci kao što jeste“. Mi smo to uradili u knjizi.

A šta je sa filmom? Koliko je ovaj film uhvatio duh Krisovog života?

Nastup Bredlija Kupera u filmu je apsolutno zapanjujući. Prvi put kad sam pogledao film, mjesec dana prije nego što je pušten, osjećao sam se kao da sam gledao Krisa. Filmovi su uvijek drugačiji od stvarnog života, a ovaj film nije izuzetak. Ali u potpunosti je uhvatio Krisov duh.

Do sada ste napisali više od 50 knjiga. Jedan broj ovih knjiga tematski je vezan za rat i ratne događaje. Zašto? Zašto su za vas tako privlače ratne teme?

U ratu, sve je - pojačano. Život i smrt su u pitanju. Mi vidimo sve ljudske emocije i možemo ih razumjeti.

U ratu, sve je - pojačano. Život i smrt su u pitanju. Mi vidimo sve ljudske emocije i možemo ih razumjeti

Kaže se da je mir iluzija. U redu. Ako je mir zaista iluzija, onda moželi se reći, da je rat realnost, da bez rata ljudi ne mogu biti ljudi, da ne mogu živjeti?

Mislim da je mir cilj. Mislim da ga možemo postići. Ali mislim da prvo moramo da se razvijamo. Molim se za dan kada čovječanstvo više neće osjećati potrebu da se bori. Nažalost, mi još nismo tu. Rat i dalje ostaje ružna stvarnost.

Vi govorite o terorizmu, imate li objašnjenje za sveprisutniji terorizam u svijetu? Koji je njegov glavni i najvažniji uzrok?

Ne mogu objasniti mržnju.

Islam je sa samim sobom u sred rata, pokušavajući da donese odluku o svojoj budućnosti. Nažalost, umjesto da mirno diskutuju i vode debate, mali broj ljudi je odlučio da koriste nasilje kako bi pronašli svoj put. Oni bi radije da ubijaju nevine ljude nego da žive u miru.

Oni na kraju neće uspjeti.

Kome je terorizam potreban?

Terorizam nikada nije potreban ili opravdan. To je zločin protiv čovječnosti. To je grijeh protiv Boga.

Je li moguće poraziti terorizam? Da li Amerika zaista pokušava da iskorjeni terorizam u svijetu? Ili, je to samo parcijalni interes Amerike?

Terorizam će biti poražen. To će biti duga bitka. Mnogi nevini ljudi će umrijeti. Ali na kraju, mir će prevladati. Svi ljudi žele da se osjećaju sigurno. Sve dobre zemlje vode borbu protiv terorista.

Mnogi Amerikanci vjeruju da njihova zemlja mora pomoći nevinim ljudima gdje god da oni žive. Oni smatraju da je odgovornost jakog da zaštiti slabe. Dakle, oni kažu da čak i ako Amerikanci nijesu na meti, Amerika treba da se bori protiv terorista gdje god se oni nalazili.

Ne slažu se sa ovim svi Amerikanci, ali ovo je, vjerujem, mišljenje većine. Naravno, kada su napadnuti, svi Amerikanci smatraju da treba da uzvrate.

Ljudi u drugim zemljama takođe vjeruju u te stvari. Ali nemaju uvijek moć da to urade.

Koliko Amerika može sarađivati sa Rusijom u vojnoj sferi? Mogu li te dvije vojne sile, najveće na svijetu, zajednički poraziti terorizam koji se danas sve više poistovećuje sa nacizmom?

Rusija je značajna snaga. Ona može učiniti puno dobra u svijetu. Ona može u velikoj mjeri da doprinese ratu protiv terorizma. Sve zemlje, svi dobri ljudi, moraju raditi zajedno. Uz Rusiju i SAD zajedno u borbi protiv terorizma, borba će biti mnogo lakša.

Ko je bio Kris Kajl?

Kris Kajl (1974–2013), stariji vodnik prve klase iz SEAL tima 3, za hrabrost u borbi odlikovan je sa dvije srebrne zvijezde, pet bronzanih zvijezda, dvije medalje za zasluge Ratne mornarice i Marinskog korpusa, dobivši i pohvalu Ratne mornarice i Marinskog korpusa. Uz to, za svoje učešće u ratu protiv terorizma dobio je i Nagradu zahvalne nacije Jevrejskog instituta za pitanja nacionalne bezbjednosti.

Poslije vojnih angažmana Kajl je postao glavni instruktor za obuku snajperista za mornaričke specijalne operacije i protivsnajperskih timova. Autor je Snajperske doktrine za pomorske specijalne operacije, prvog priručnika za SEAL snajperiste. Po povlačenju iz vojne službe Kris se sa porodicom preselio u Teksas, gdje je i odrastao. Knjiga „Američki snajperista“, priča o njegovom životu i službi objavljena je u januaru 2012. i postala svjetski bestseler. Uspjeh knjige omogućio je Kajlu da proširi aktivnosti vezane za pomoć veteranima.

Kajlova druga knjiga „Američki pištolj: Istorija SAD kroz deset vatrenih oružja“ objavljena je 2013. i takođe brzo postala bestseler Njujork tajmsa. Pred sam kraj pisanja knjige Kris je tragično stradao u februaru 2013, samo dva mjeseca pred svoj trideset deveti rođendan, dok je sa svojim prijateljem pomagao jednom izmučenom veteranu.

( Vujica Ognjenović )