Mundo: Ne postoji unosniji posao na Balkanu od "Sirijskog ekspresa"

Dok Evropska unija zasad sporo i s malim uspjehom nastoji da uvede zaštitu spoljnih granica i "vruće kontrolne tačke" kao sito i rešeto za izbjeglice iz ratova i migrante koji ne mogu dobiti azil u EU, krijumčari migranata od Sirije i Iraka, pa do Turske i Balkana trljaju ruke jer očekuju na proljeće još veći talas pridošlica.

Krijumčari kažu da će svi pokušaji da se međe Evrope zabrave za migrante samo podići cijenu njihovih "usluga" i kažu da, kako sad stoje stvari, bilo legalni, bilo ilegalni švercerski putevi migranata mogu možda samo biti dijelom preusmjereni, recimo na Albaniju, Bosnu ili Italiju, ali ne i zaustavljeni.

Izvještač španskog lista Mundo sa makedonsko-srpske granice je javio da kilometri autobusa čekaju na prevoz izbjeglica i migranata i da oni koji organizuju taj biznis kažu da "nema ništa unosnije od Sirijskog balkanskog ekspresa".

Mediji u EU su prenijeli izjavu kontra-admirala Ervea Bležana, jednog od zapovjednika evropske pomorske operacija "Sofija" za odvraćanje švercerskih plovila s migrantima u Sredozemlju, koji je objelodanio obavještajne podatke da je, recimo, uz podmićivanje turskih graničnih vlasti u noći izmedju 9. i 10. decembra samo jedna "tura" prebacivanja migranata brodom s turske obale na jedno grčko ostrvo krijumčarima donijela zaradu od 380.000 eura.

Krijumčarcki cjenovnik ide od 2.000 eura po glavi, ako se odabere kopneni put preko Balkana, a vrlo opasan prevoz običnim gumenim čamcem se plaća od 500 do 1.000 eura, dok migranti moraju iz džepova izvaditi i do 3.500 evua ako se ukrcavaju u daleko bezbjednije ribarske brodove.

I sam vrhovni komandant NATO-a, general Filip Bredlav, upravo je potvrdio analize Evropske komisije i članica EU da se na proljeće očekuje nova još snažnija navala migranata u situaciji kad se uvođenje evropske granične i obalske straže očekuje tek u julu 2016, a samo dvije "vruće tačke" za utvrđivanje ko su izbjeglice, a ko su ilegalni migranti su ustanovljene u Grčkoj i Italiji.

Evropski mediji su s vidnom pažnjom objavili istraživanja javnog mnenja u EU koje pokazuje da je za 45 odsto građana prošle godine ključni problem bio to što u Uniji ima 24 miliona nezaposlenih.

A uoči Božića su 58 odsto žitelja evropske dvadesetosmorice stavili do znanja da ih najviše brine izbjeglička kriza, kao posljedica ratova na Bliskom istoku kojima se ne vidi kraj, ali i jako lošeg rukovođenja krizom od strane vlada EU i Savjeta ministara i Evropske komisije.

U komentarima čitalaca i gledalaca medija u EU sad sve više izbija u prvi plan i ocjena da je bez plana i kontrole primljen prvi talas od milion imigranata.

Uzdržanost stanovništva prema novom talasu izbjeglica raste i u nekim zapadnim članicama Unije, a ne samo u zemljama na istoku Evrope, čiji žitelji i političari kažu da bi navalom migranata došli u pitanje njihov identitet i, poslije izlaska iz sovjetskog bloka, ponovo zaokružene istorijske nacionalne osnove.

U komentarima se ukazuje i na primjere Australije, Kanade i SAD koje, kako se podvlači, planirano, uz raspoloživu infrastrukturu i fondove, dovode izbjeglice koji su potrebni njihovim privredama i društvima, a kad je Evropa u pitanju "tu dolaze svi, jer oni su ti koji biraju Evropu".

A opasno naličje ove mračne medalje je činjenica, kako kazuju izvještaji kontra-admirala Bležana, da je recimo upućivanje migranata u Evropu postalo prava "ndustrija u Libiji koja predstavlja 30 do 35 odsto bruto domaćeg proizvoda te zemlje".

Izvještač Munda iz Preševa javlja da tamo kolona autobusa čeka na prevoz izbjeglica prema Hrvatskoj i cijena je do 70 eura po sjedištu, tako da izbjeglice, migranti to dočekaju s olakšanjem, ako se zna da su dotle morali da plaćaju u prosjeku po 1.500 evua po glavi da se preko Turske domognu Grčke i Makedonije.

I posebno, kako su se svi žalili španskom novinaru, zato što su ih dotad pljačkale prave organizovane bande, ali i policajci im otimali novac, pasoše, telefone.

"Ne postoji unosniji posao na Balkanu od Sirijskog ekspresa", prenosi Mundo ocjene onih koji se bave tim biznisom. Oni kažu da se u Zapadnoj Evropi po cijeni od 6.000 do 8.000 eura kupi polovni autobús ili veći kombi i prevozom izbjeglica se začas otplati i pravi zamašna zarada.

Autobusom od 65 mjesta se do hrvatske granice stiže za četiri sata i zarada je do 3.000 evra, a mjesečno u proseku oko 60.000 eura, bez poreza.

( Beta )