Predloženo raskidanje ugovora za hotel As

Hotel je prodat rusko-crnogorskoj kompaniji Nega turs u maju 2002. godine, a zbog neispunjavanja obaveza u februaru 2014. Vlada je investitoru dala novu šansu koju ovaj nije ispunio, zbog čega mu prijeti raskid ugovora

236 pregleda7 komentar(a)
Hotel As, Perazića do, Foto: Ivana Gudović
23.12.2015. 17:48h

Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte predložio je Vladi da zaduži Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Zaštitnicu imovinsko pravnih interesa Crne Gore da u roku od 15 dana pokrene postupak raskida kupoprodajnog ugovora za hotel As u Perazića dolu.

"U saradnji sa Hotelskom grupom Budvanska rivijera pokrenuće se i procedura za aktiviranje i naplatu bankarske garancije", saopšteno je nakon sjednice Savjeta.

Hotel je prodat rusko-crnogorskoj kompaniji Nega turs u maju 2002. godine, a zbog neispunjavanja obaveza u februaru 2014. Vlada je investitoru dala novu šansu koju ovaj nije ispunio, zbog čega mu prijeti raskid ugovora.

Nega turs je dostavila bankarske garancije vrijedne tri miliona eura, sa rokom važenja do 1. februara 2016, a koja je pribavljena kod Sberbanke iz Moskve.

Prema aneksu, investitor je trebalo da u I fazu rekonstrukcije i gradnje hotela investira najmanje 15 miliona eura, kao i da polovinu tog novca 7,5 miliona u tu fazu uloži do 15. novembra 2014. Komisija za kontrolu obaveza iz kupoprodajnih ugovora iz oblasti hotelsko-turističke privrede je konstatovala da je zaključno sa decembrom 2014. investitor, prema dokumentaciji, uložio 5,5 miliona eura.

Navedeno je da je u pitanju neformalni izvještaj Nega tursa , kao i da nije potpuno jasno koliko od toga se odnosi na fazu I, jer je dio naveden i za fazu II.

Savjet je na danas održanoj sjednici usvojio Predlog odluke o planu privatizacije za 2016. godinu i uputio ga Vladi na usvajanje.

Predviđeno je objavljivanje tendera za privatizaciju Montenegro erlajnsa, Marine Bar, Luke Bar, Budvanske rivijere, Ulcinjske rivijere, Pošte i Instituta za crnu metalurgiju.

Kada je riječ o tenderskoj prodaji, predviđeno je i da se nastavi sprovođenje već objavljenih tendera za Institut „Simo Milošević“ i Novi duvanski kombinat.

Na osnovu modela privatno-javnog partnerstva počeće ili će se nastaviti postupci turističke valorizacije za Kraljičinu plažu (Dubovica 1). Royal grupa iz UAE, koja je trebalo da realizuje projekat Kraljičina plaža, odustala je krajem marta od dugoročnog zakupa tog lokaliteta, na kojem je bila planirana gradnja ekskluzivnog turističkog kompleksa, zbog sukoba u vladajućoj koaliciji. U Demokratskoj partiji socijalista (SDP) smatrali su da bi taj projekat trebalo podržati i da oko njega nema sumnjivih poslova, dok su u Socijaldemokratskoj partiji (SDP) tvrdili da bi prodaja Kraljičine plaže bila štetna po državu.

Na osnovu modela privatno-javnog partnerstva planirana je i turistička valorizacija Valdanosa za koji je prethodni tender propao 2011. godine zbog negodovanja javnosti u vezi sa prvorangiranom britanskom kompanije Kjubus luks.

U 2016. planirana je turistička valorizacija više kompleksa, među kojima je i Buljarica, zatim Mediteran Žabljak, Donja Arza Herceg Novi, Ecolodge Vranjina, Kolašin 1600, Bjelasica i Komovi, lokalitet između Njivica i ušća Sutorine, Velika plaža, Ada Bojana, Bigovo-Trašte, Kamp Neptun, NTC Marina Kotor, Uvala Masline - Utjeha za rt Odrač u Baru, Kasarna Gornji Klinci - Herceg Novi, Dobra luka Herceg Novi, kao i skladišta Morinj, Dobre vode, Kopita- Kolašin, Rakite-Herceg Novi.

Planom privatizacije su obuhvaćeni i Motel Šas sa Vladimir ekonomijom Ulcinj, skijalište "Savin kuk" Žabljak, lokalitet "Kabala for" Herceg Novi, Ostrvo cvijeća i zemljište Prevlaka, lokaliteti obuhvaćeni Prostornim planom posebne namjene Bjelasica i Komovi - Cmiljača, Gornji Ibar Rožaje, lokacija u okviru nepokretnog kulturnog dobra „Kulturno-istorijske cjeline Virpazar“.

Savjet je predložio Vladi da, u skladu sa Ugovorom o prodaji udjela u "Montenegro defence industry" Podgorica, imenuje revizorsku kuću za nadzor ispunjenja ugovornih obaveza kupca (Konzorcijuma kompanija „A.T.L. – Atlantic Technologies“ Ltd iz Izraela i „CPR-Impex“ iz Srbije).