Đukanović: Crnogorski iseljenici dali neizbrisiv pečat razvoju i progresu zemalja Latinske Amerike
"Crna Gora, multietnička zemlja prepoznata kao važan faktor regionalne stabilnosti, članica NATO i na pragu članstva u Evropsku uniju (EU), pitanje saradnje sa dijasporom uzdigla je na nivo najvišeg državnog prioriteta", kazao je Đukanović
Crna Gora je pitanje saradnje sa dijasporom uzdigla na nivo najvišeg državnog prioriteta, jer je ona neodvojivi dio istorijskog državnog bića, saopštio je predsjednik Milo Đukanović.
On je, na svečanosti povodom obilježavanja 200 godina od dolaska prve crnogorske porodice u Argentinu, kazao da su crnogorski iseljenici dali neizbrisiv pečat ukupnom razvoju i progresu zemalja Latinske Amerike u koje su doselili.
Kako je naveo Đukanović, zahvaljujući saradnji crnogorskih institucija sa Latinoameričkim centrom za migracije, došlo se do približnog broja od oko 60 hiljada potomaka crnogorskih iseljenika koji žive u Latinskoj Americi.
To, kako je dodao, crnogorske iseljenike čini jednom od najvećih zajednica sa prostora jugoistočne Evrope na tom kontinentu.
Đukanović je rekao da je posebno značajno što sve češće dolazi do organizovanog okupljanja i čvršćeg međusobnog povezivanja između crnogorskih zajednica na latinoameričkom tlu.
Kako je naveo, nakon što je Crna Gora prije 12 godina mirnim i demokratskim putem poslije skoro jednog vijeka obnovila državnost, osnažene su veze sa dijasporom u Argentini, širom Latinske Amerike i svijeta.
"Crna Gora, multietnička zemlja prepoznata kao važan faktor regionalne stabilnosti, članica NATO i na pragu članstva u Evropsku uniju (EU), pitanje saradnje sa dijasporom uzdigla je na nivo najvišeg državnog prioriteta", kazao je Đukanović.
Dijaspora je, kako je poručio, neodvojivi dio istorijskog, crnogorskog državnog bića, nacionalno bogatstvo i most koji trajno vezuje sa drugim narodima i državama.
Prema riječima Đukanovića, današnji događaj potvrđuje da vrijeme ne briše ljubav prema domovini, koja se prenosi sa koljena na koljeno.
"Želim da odam priznanje Vladi Argentine, vlastima Buenos Airesa i Crnogorskoj zajednici i ambasadi što su odlučili da na ovaj način obilježe dva vijeka od dolaska prvih crnogorskih iseljenika u tu veliku zemlju, Mihaila i Jelene Damjanović, 1818. godine", naveo je Đukanović.
On je rekao da je porodica Damjanović iz Crne Gore ponijela slobodarski duh i ratničku tradiciju i obogatila novu domovinu.
"Mnogo je važnih ličnosti iz te porodice poteklo na argentinskom tlu među onima koji su zadržali staro crnogorsko prezime Damjanović, kao i u njihovom ogranku s novim prezimenom Horhe", dodao je Đukanović.
Mihailov sin, Eleodoro Damjanović, čuveni argentinski general i ljekar, obezbijedio je trajno mjesto u velikoj argentinskoj istoriji.
On je, kako je kazao Đukanović, ostao upamćen po izuzetnom doprinosu borbi sa epidemijom žute groznice koja je u 19. vijeku desetkovala stanovništvo.
"Ali i kao general, učesnik u vojnom pohodu nakon kojeg je za 50 odsto proširena teritorije današnje Argentine", rekao je Đukanović.
Galerija
( MINA )