Kredit za autoput sada veći za 131 milion eura

Kredit za autoput koji je Vlada zaključila u oktobru prošle godine od 944 miliona dolara tada je u eurima vrijedio 743 miliona eura (euro je bio 1,27 dolara) sada kada jedan euro vrijedi 1,08 dolara taj kredit iznosi 874 miliona ili 131 milion eura više.

Od ovog kredita do sada je povučeno 188,8 miliona dolara. Ovaj iznos je tada vrijedio 148 miliona eura, a sada je Crna Gora za ovaj dio već dužna 173 miliona, odnosno 25 miliona eura više.

Vlada se tada zadužila u dolarima kod kineske Eksim banke uz obrazloženje da je riječ o povoljnom kreditu sa kamatom od dva odsto, grejs periodom od šest godina i da se ne očekuje gubitak zbog kursnih razlika pa nisu ni uzimali osiguranje od kursnog rizika.

Međutim, već nakon zaključenja ugovora o gradnji autoputa, zbog mjera Evropske centralne banke da namjerno devalvira euro, uslijedio je značajni pad evropske valute u odnosu na dolar. Novi rast dolara desio se prošle sedmice zbog odluke Američkih federalnih rezervi da poveća kamatne stope.

Nakon prvog velikog pada eura u odnosu na dolar, početkom ove godine, ministar finansija Radoje Žugić kazao je da će Vlada do početka otplate kredita naći najpovoljniji mehanizam za zaštitu od kursnog rizika. On je u martu kazao da ne očekuje da će monetarna politika Sjedinjenih Američkih Država dugoročno biti jačanje dolara i time smanjivanje njene konkurentske moći.

Međutim, to se sada upravo desilo i, uz mjere Evropske centralne banke koje još traju, može značiti dugoročno jačanje dolara u odnosu na euro.

Ekonomski analitičar Zarija Pejović kazao je da mogu postojati dvije strategije za prevazilaženje ovog rizika.

“Prva je zaključivanje ugovora o 'svopu' (vrsta osiguranja od kursnih rizika). Ovaj ugovor bi značajno uvećao cijenu autoputa, a pitanje je da li je sada kasno zaključiti ovakav ugovor jer se rizik već ostvario, dolar je ojačao u odnosu na euro. Nemamo u Crnoj Gori iskustva sa ovakvim finansijskim instrumentima”, naveo je Pejović.

Druga strategija mogla bi biti, kako je kazao, da se po isteku grejs perioda, prije plaćanja anuiteta Crna Gora zaduži u dolarima i plati anuitete.

“Time bi se dolarski zajam prolongirao, do trenutka ponovnog slabljenja dolara u odnosu na euro, kada ga treba konvertovati u euro zajam. Loša strana ove strategije jeste što bi se platilo više kamata za prolongiranje dolarskog zajma. Da bi se sprovela ova strategija neophodno je da država kontroliše javni dug kako bi sačuvala bonitet i mogla da se povoljno zadužuje. Vlada svakako treba da prezentuje strategiju zaštite od valutnog rizika”, smatra Pejović.

( Goran Kapor )