Sporan iznos i naplativost poreskog duga

Skupština je završila raspravu o Predlogu zakona o završnom računu budžeta Crne Gore za prošlu godinu, tokom koje je većina poslanika imala primjedbe na visok nivo poreskog duga i nemogućnost njegove naplate.

Generalni direktor Direktorata za državni trezor, Miodrag Radonjić, kazao je da je politika oporezivanja u prošloj godini bila usmjerena na osiguranje održivosti javnih finansija i ograničavanje rasta javnog duga, smanjenje poreskog opterećenja i unaprijeđenje investicionog ambijenta i konkurentnosti crnogorske ekonomije.

"Usvojeni model reforme poreskog sistema zasnovan je na promjeni strukture oporezivanja, koja podrazumijeva transfer ka porezima koji imaju niži negativan uticaj na ekonomski rast", rekao je Radonjić.

On je naveo da je usljed porasta povjerenja finansijskih tržišta u Crnu Goru, prilikom emitovanja obveznica ostvarena kamatna stopa od 5,375 odsto, što je najniža stopa koju je Crna Gora ikada ostvarila prodajući tu vrstu hartija od vrijednosti.

Ukupna javna potrošnja prošloj godini iznosila je 1,65 milijardi eura ili 47,3 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Radonjić je precizirao da su tekući prihodi sa primicima od povraćaja datih kredita i donacijama u prošloj godini iznosili 1,35 milijardi eura, što je 6,08 odsto više od planiranog iznosa i čine 39,14 odsto BDP-a.

U strukturi tekućih prihoda dominantan udio imaju prihodi od poreza 62,2 odsto ili 833,2 miliona eura, dok prihodi po osnovu doprinosa za socijalno osiguranje čine 33,17 odsto ili 444,3 miliona eura.

Poreski prihodi centralnog budžeta veći su od planiranih 4,43 odsto ili nominalno 35,37 miliona eura, dok su 10,26 odsto veći u odnosu na 2013. godinu ili nominalno za 77,5 miliona eura.

Radonjić je rekao da je budžetska potrošnja iznosila 1,46 milijardi eura i veća je 8,89 odsto u odnosu na plan, a najvećim dijelom kao rezulat aktiviranja garancija za nikšićke Rudnike boksita, Melgoniju Bar, izdavačko preduzeće Pobjeda i isplate sudskih rješenja.

Državni dug Crne Gore na kraju prošle godine iznosio je 1,94 milijarde eura ili 56,18 odsto BDP-a.

Nezavisni poslanik, Damir Šehović, kazao je da je prošla godina bila relativno uspješna i da je zabilježen privredni rast od 1,5 odsto.

"Javni dug i budžetski deficit bili su na relativno prihvatljivom nivou. Povećani su prihodi u odnosu na 2013. godinu", rekao je Šehović.

Skupština je raspravljala i o Izvještaju DRI o reviziji Završnog računa budžeta Crne Gore za prošlu godinu.

Šehović je rekao da je Državna revizorska institucija (DRI) dala pozitivno mišljenje kada je riječ o finansijskoj reviziji, a uslovno na reviziju pravilnosti.

Za Šehovića je sporan iznos od oko 15 miliona eura zbog izgubljenih sudskih sporova.

"To je prevelika cifra. Imali smo neodogovorno ponašanje čelnika pojedinih potrošačkih jedinica", kazao je Šehović.

Za njega je sporan i visok nivo poreskog duga i to što se ne zna njegov tačan iznos.

"Koliki je trenutno nivo poreskog duga u Crnoj Gori i da li je moguće da podaci variraju u zavisnosti ko traži te podatke i za šta se oni koriste? Mislim da crnogorska javnost treba da zna koliki je trenutno nivo poreskog duga i kakav je plan njegove naplate", naveo je Šehović.

On smatra da je Poreska uprava (PU) tokom prošle godine ipak odradila ogroman posao, ali da je očigledno da problem kod naplate poreskog duga postoji.

Šehović je saopštio da se ubjedljivo najveći procenat poreskog duga odnosi na neplaćene poreze i doprinose na dohodak fizičkih lica.

"Znači li to da ima nekih izbjegavanja kada je u pitanju isplata zarada ili da se one isplaćuju na ruke", pitao je Šehović.

Predsjednik Senata DRI, Milan Dabović, je kada je u pitanju poreski dug rekao da je ta institucija u više navrata konstatovala da se ne može uvjeriti u tačnost poreskog završnog računa.

"To se može povezati i sa pitanjem visine poreskog duga. Postoji evidentirani i naplativi poreski dug. Evidentrani poreski dug je akumulirano stanje na karticama, odnosno jedan istorijski pregled neplaćenih poreskih obaveza", kazao je Dabović.

On je dodao da se mora imati u vidu i činjenica da taj veliki broj poreskih obveznika koji je evidetniran sa iznosnom akumuliranog proeskog duga praktično i ne funkcionišu.

"Mogli bi reći da ta preduzeća nijesu među živim firmama. Vjerovatno se PU morala koncentrisati da prvo očisti poresku bazu vezano za nenaplative poreske dugove, sravni kartice koje su naplative i uspostavi jednu tačnu evidneciju", saopštio je Dabović.

U DRI smatraju da bi taj nivo poreskog duga u jednoj takvoj varijanti bio i nešto niži od onoga koji je iskazan.

Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP), Aleksandar Damjanović, kazao je da su javne finansije Crne Gore, javni dug i deficit, daleko iznad Mastrihtskih kriterijuma.

"Integralna slika stanja javnih finansija je takva da je iznos koji je Crna Gora platila samo za kamate veći od kapitalnog budžeta. Za kamate dajemo više nego za kapitalni budžet", rekao je Damjanović.

Revizijom DRI je utvrđeno da je u prošloj godini budžetska potrošnja prekoračena u iznosu od 424,24 miliona eura. Od ukupno iskazanog prekoračenja budžetske potrošnje izdaci u iznosu od 363,87 miliona eura predstavljaju dozvoljena prekoračenja u skladu s Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti.

Nedozvoljena prekoračenja u iznosu od 60,37 miliona eura odnose se na ostvarene izdatke koji nijesu planirani Zakonom o budžetu za prošlu godinu. Od tog iznosa skoro 45 miliona eura odnosi se na izdatke za kupovinu hartija od vrijednosti od Elektroprivrede Crne Gore.

Poslanik Pozitivne Crne Grne, Goran Tuponja, naveo je da su koncesije, PU i javne nabavke, tri ogromna izvora prihodne strane budžeta.

"Ako u njima nema reda o čemu mi onda govorimo", rekao je Tuponja.

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Veljko Zarubica, rekao je da je Predlog zakona o završnom računu budžeta za prošlu godinu pokazao da je proritet fiskalne politike bio konsolidacija javnih finansija.

"Došlo je do povećanja izdataka za kamate, na šta treba obratiti pažnju", zaključio je Zarubica.

( Mina Business )