Još se vaga ko će vraćati kredit Svjetskoj banci

Najveći ekološki projekat u istoriji Crne Gore, sanacija četiri crne tačke, koji je trebalo da počne eliminisanjem grita iz Brodogradilišta u Bijeloj, još se nalazi u pripremnoj fazi, a razlog za to je što se ne zna ko treba da vraća kredit Svjetske banke (SB).

Vlada je 10. oktobra 2014. godine potpisala ugovor o kreditu sa Svjetskom bankom od 50 miliona eura za projekat “Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje - IWMCP”, koji je postao efektivan 17. novembra 2014. Kredit je namijenjen za sanacije četiri lokacije na kojima se nalazi opasan otpad: Brodogradilište Bijela, deponija Termoelektrane i jalovište "Gradac" u Pljevljima i Kombinat aluminijuma.

U pripremnoj fazi projekta, čija primjena je koštala 750.000 eura, kako se navodi u Vladinoj informaciji, utvrđeni su preliminarni iznosi neophodni za sanaciju svake pojedinačne lokacije i to za “Gradac” 6.042.500 eura, deponiju pepela i šljake “Maljevac” 4.010.540, deponija grita i kontaminiranog zemljišta u Bijeloj 12.822.800, basene crvenog mulja u KAP-u 3.306.700 i za rješenje deponije čvrstog industrijskog otpada u KAP-u 17.192.450 eura.

Prva na redu je bila Bijela, a prema odobrenom planu aktivnosti, određena je sanacija, tj. hitno otpočinjanje aktivnosti u Brodogradilištu. Centar za ekotoksikološka ispitivanja (CETI) uradio je analizu kontaminiranog zemljišta i grita, koja je pokazala da oko 60.000 tona starog grita spada u kategoriju opasnog, dok 10.000 tona novog grita ne predstavlja opasan otpad.

Rezultati analiza predstavljali su osnov za izradu Glavnog projekta sanacije, čija priprema je u toku, a za koju je angažovana međunarodna konsultantska kompanija TAUW. Detaljan plan glavnog projekta sanacije biće završen do kraja godine. Trebalo je još uraditi procjenu uticaja na životnu sredinu i društvo, što je i uslov za raspisivanje tendera za izbor izvođača radova i izvršiti reviziju glavnog projekta.

Rezultati analiza predstavljali su osnov za izradu Glavnog projekta sanacije, čija priprema je u toku, a za koju je angažovana međunarodna konsultantska kompanija TAUW

Međutim, realizacija pripremnih aktivnosti dovedena je u pitanje zbog zahtjeva Ministarstva finansija da se obustave aktivnosti na projektu sanacije tla, uključujući i već ugovorena plaćanja. Razlog za to, kako je pojašnjeno iz Vlade, je nesprovođenje obaveza iz vladinih zaključaka iz septembra 2014. godine, prema kojima je predviđeno sklapanje ugovora o korišćenju sredstava sa krajnjim korisnicima ili vlasnicima Brodogradilišta, kojim će se definisati ko je obveznik vraćanja kredita, uslovi korišćenja sredstava, kao i obaveze održavanja lokacije kao preduslova za korišćenje sredstava iz kredita namijenjenih sanaciji.

"Ova obaveza nije mogla biti realizovana, s obzirom da još nije utvrđen tačan iznos sredstava potreban za remedijaciju, kao i način sprovođenja. Takođe, nijesu definisane aktivnosti za koje će u toku izvođenja radova biti zadužen izvođač radova na remedijaciji, kao i obaveze Brodogradilišta tokom remedijacije", kaže se u Vladinom zaključku.

Pored toga, u julu ove godine u Brodogradilištu je uveden stečaj, pa nije moguće potpisati ugovor takvog tipa sa preduzećem koje je pred likvidacijom. Stečajni upravnik, postupajući po službenoj dužnosti, donio je odluku da se iz stečajne mase izdvoji grit i ustupi na raspolaganje Vladi, odnosno Ministarstvu održivog razvoja i turizma - Agenciji za zaštitu životne sredine, radi sprovođenja postupka remedijacije.

Vlada je zato, 10. decembra, donijela odluku da se taj zaključak mora izmijeniti, kako bi se obezbijedio nesmetan nastavak finansiranja projekta, tj. plaćanje prispjelih obaveza prema izabranim kompanijama za pripremu dokumentacije, kao i ugovaranje drugih obaveza i time ubrzo otpočela tenderska procedura za izbor izvođača radova na sanaciji, što je sada dovedeno u pitanje.

I “Gradac” dijeli sličnu sudbinu

Slična situacija je i sa jalovištem "Gradac". Budući da je jalovište u vlasništvu Uprave za šume, koja je kao državni organ korisnik budžetskih sredstava, nemoguće je ugovorom o korišćenju sredstava obavezati Upravu za šume, kao organ u sastavu Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, na vraćanje kreditnih sredstava SB. Pored navedenog, Ugovorom o kupoprodaji cjelokupne imovine rudnika “Šuplja stijena” iz 2006. godine, Vlada je u obavezi da izvrši remedijaciju jalovišta. Vlasnik Rudnika "Šuplja stijena" poslao je Vladi pismo o odricanju od svih potraživanja na korišćenje jalovišta.

Pejović: Prirodno je da to mora da uradi država

Državna sekretarka u Ministarstvu održivog razvoja Daliborka Pejović tvrdi da problem mora da riješi država, a ne budući vlasnik.

"To je takozvano istorijsko zagađenje i šta god iz Ministarstva finansija pričali, ono je nastalo u vrijeme kada je taj sistem bio dominantno u državnom vlasništvu i to može formalno-pravno da se podvede kao obaveza države. Koga će država prepoznati da će da podnese taj teret, stvar je interne državne politike. Novi vlasnik neće prihvatiti da za 30 miliona sanira nešto što je neko drugi uprljao i prirodno je da država to prihvati na svoja leđa, priznajući da je to istorijsko zagađenje", kazala je Pejovićeva.

Uprkos tome, kako je navela, iz Ministarstva finansija su sve vrijeme govorili da treba da se optereti, naknadno ili nekim podugovorom, ili Brodgradilište ili investitor koji bi ga privatizovao.

"Zato smo došli u pat poziciju zbog različitog pristupa u tretiranju pristupa i zato smo išli sa novom informacijom da Vlada eksplicitno kaže da preuzima projekat sanacije i da se to sjutra ne tretira kao obaveza nekog budućeg vlasnika, jer on nikada tu doći neće jer bi mu trebalo da se pet godina bavi samo sanacijom. Takođe, ni samo Brodgradilište to ne bi moglo, jer ne mogu da plate ni otpremnine a kamoli da otplaćuju sanaciju".

( Dejan Peruničić )