Mrak može pojesti svakog kome nacrtaju metu

Ljudska prava u Crnoj Gori svakodnevno se krše, ostaju neriješeni stari slučajevi, a neki novi, kao nedavno hapšenje poslanika zbog izgovorene riječi, ocjenjuju sagovornici “Vijesti”, pokazuju da je pravo pokleklo pred politikom.

Takav postupak vodi samo u još više kršenja ljudskih prava, ocjenjuju sagovornici “Vijesti”, povodom 70 godina od kako se u svijetu obilježava Međunarodni dan ljudskih prava - 10. decembar.

Saglasni da su pomaci vidljivi u području zakonodavstva i usaglašavanju sa međunarodnim pravom, ali da u praksi 2018. godina nije donijela napredak u oblasti ljudskih prava.

Petar Đukanović iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) kaže da je upitno govoriti o zaštiti ljudskih prava u zemlji “koju razara korupcija, nezaposlenost i egzistencijalna ugroženost”.

“Takav ambijent je plodno tle za brojne zloupotrebe i izigravanje prava i pravde”.

Tea Gorjanc Prelević iz “Akcije za ljudska prava” (HRA) ocijenila je da i dalje postoji otpor da se utvrdi odgovornost državnih službenika za kršenje ljudskih prava, posebno, kako je kazala, u oblasti torture - u slučajevima policijskog i zlostavljanja u zatvoru.

Ona podsjeća da do danas nije rasvijetljen nijedan slučaj policijske torture i zlostavljanja građana na protestima 2015. kao ni slučaj mučenja Milorada Martinovića za koji su jedino procesuirana dvojica policajaca.

Policijsko zlostavljanje je praktično obilježilo i početak 2018. - pripadnici Interventne jedinice policije osumnjičeni su za prebijanje trojice mladića u centru Podgorice, ispred lokala “Bajice”, u februaru.

Još nije riješen slučaj u kojem se tri službenika Uprave policije sumnjiče da su prilikom racije u ulcinjskom kafiću “Di Trevi”, u junu prošle godine, zlostavljali građane.

Ljudska prava se krše i u zdravstvu - kancelarija Ombudsmana nedavno je utvrdila da su zaposleni u Specijalnoj bolnici za psihijatriju u Kotoru u dva navrata, od februara do marta, zlostavljali, udarali i ponižavali jednog pacijenta. Slično se događalo i ranije - u januaru je zbog zlostavljanja pacijenta u dobrotskoj bolnici otkaz dobio medicinski tehničar.

Sagovornici “Vijesti” podsjećaju da do danas nije riješen slučaj ubistava glavnog i odgovornog urednika “Dana” Duška Jovanovića, da su učestali napadi na novinare i imovinu medija, a da većina nikada nije dobila adekvatan institucionalni odgovor.

U tome vide i ohrabrenje za pokušaj ubistva novinarke “Vijesti” Olivere Lakić u maju, koji nije riješen.

Podsjećaju da napretka nema ni u istragama ratnih zločina i navode da za jedini slučaj za koji je suđenje u toku, nije zaslužno crnogorsko, već specijalna tužilaštva Srbije i Kosova.

Iz CGO ocjenjuju i da se osobe sa invaliditetom i dalje suočavaju sa brojnim preprekama - od nepristupačnosti javnih prostora i objekata, do predrasuda i neprihvatanja sredine.

“To sve sprečava djelotvornu integraciju u obrazovni sistem, tržište rada i vodi ka daljoj marginalizaciji”.

Slično je, kažu, i sa Romima, a posebno težak vide položaj romske djece koja su još u značajnom procentu van sistema obrazovanja i prosjače na ulici.

Zbog izražene homofobije, dodaje Đukanović iz te NVO, pripadnici LGBT zajednice su i dalje izloženi mržnji, odbacivanju, ali i nasilju.

Zabrinjavajući je, dodaje on, i rast etničkih distanci u društvu, “čemu impuls daju i neodgovorni političari”.

Prema riječima Đukanovića, eskalirali su i slučajevi nasilja nad ženama i djecom, pokušaja, pa i ubistvo djeteta.

“A institucije ne preduzimaju adekvatne preventivne i represivne mjere da presijeku taj opasan krug kršenja ljudskih prava”.

Posljednji primjer, hapšenje poslanika Nebojše Medojevićausred noći i bez prethodno sprovedene procedure skidanja imuniteta u Skupštini, Đukanović smatra porukom građanima da “mrak može pojesti sve one koje vlast targetira”.

“Pravo je u ovom slučaju pokleklo pred pritiscima politike, a to nas uvodi u opasnu zonu pravne nesigurnosti. Nesigurnost, strah i nepostojanje dovoljnog povjerenja građana u institucije putokazi su ka produbljivanju krize. A to znači i još više kršenja ljudskih prava, podizanja tenzija i potencijalnog nasilja širih razmjera”, ocijenio je on.

U instituciji Zaštitnika ljudskih prava i sloboda u 2018. bilježe povećan broj slučajeva i, kako su kazali, već u decembru su dostigli prošlogodišnji priliv predmeta.

Građani teško do prava u oblasti javne uprave

Iz kancelarije Zaštitnika “Vijestima” su kazali da su i 2018. godine, tradicionalno, najčešće povrede ljudskih prava u oblasti javne uprave, kako na lokalnom, tako i na državnom nivou.

Među nepravilnostima koje se odnose na kršenje prava građana, navode neblagovremeno postupanje i sporost, nepostupanje po odlukama drugostepenog organa ili pravnim shvatanjima Upravnog suda, to što organi uprave ne izvršavaju pravosnažne i konačne odluke. Dodaju i da mora postojati saradnja između organa u postupku ostvarivanja ili zaštite prava građana

Daleko od evropskih standarda slobode izražavanja

U oblasti slobode izražavanja ne može biti riječi o napretku, ocijenila je Gorjanc Prelević, čak iako se u 2018. radilo na dva važna zakona - o medijima i o RTCG, koji bi trebalo da, u tom dijelu, budu unaprijeđeni u skladu sa evropskim standardima.

Retrogradnim pristupom shvatanja slobode izražavanja smatra kažnjavanje za neustajanje prilikom izvođenja himne. Podsjetila je i na razrješenja predstavnika NVO sektora u Savjetu RTCG, Agenciji za sprečavanje korupcije i Agenciji za elektronske medije.

“U svim tim slučajevima država nije obezbijedila djelotvornu pravnu zaštitu. Umjesto toga, predstavnici NVO sektora u državnim tijelima zamijenjeni su politički poželjnim kadrovima po kratkom postupku i ostavljeni da se godinama dokazuju pred sudom”.

Da Crna Gora nije i suštinski spremna da prihvati evropske standarde slobode izražavanja, kako je ocijenila, pokazuje i slučaj slanja poslanika u zatvor, bez prethodnog pravičnog postupka i skidanja imuniteta.

( Damira Kalač, Ivan Čađenović )