Nema pomaka u sporu Atine i Skoplja oko imena
Spor oko imena bio je u fokusu i jučerašnjih razgovora dva ministra spoljnih poslova
Učestale diplomatske posjete, najave izgradnje povjerenja i unaprjeđenja saradnje nagovještavaju poboljšanje odnosa Atine i Skoplja, ali pomaka u sporu dvije zemlje oko imena Makedonije još uvijek nema.
Posjeta grčkog šefa diplomatije Nikosa Kocijasa Skoplju u julu, katalog od deset mjera za izgradnju međusobnog povjerenja koje je on tom prilikom podnio makedonskim domaćinima, kao i jučerašnja uzvratna posjeta ministra Nikole Poposkog, prva takva poslije 15 godina, kao i prvi uopšte susret nekog makedonskog zvaničnika sa predsjednikom Grčke, prvi su signali o poboljšanju klime u odnosima dvije susjedne zemalje.
Ti odnosi bi u stvari mogli da budu na zavidnoj visini da nema jedne, kao planina visoke prepreke, kako se izrazio Poposki na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Kocijasom - spor oko imena, ocjenjuje "Dojče vele".
Grčka, podsjeća radio, osporava pravo Makedoniji da koristi svoje zvanično ime Republika Makedonija, i tvrdi da to ime implicira i teritorijalne pretenzije, zbog istoimene sjeverne grčke provincije, a takođe optužuje Skoplje za uzurpaciju antičke istorije.
Makedonija je, sa svoje strane, već izvršila promjenu državne zastave na kojoj je bio jedan antički simbol i zvanično se deklarisala da nema nikakvih teritorijalnih pretenzija.
Zbog spora oko imena, Grčka koristi svoju poziciju kako članica EU i NATO i blokira evroatlantske integracije Makedonije, navodi njemački radio i podsjeća da je čak i Međunarodni sud pravde odlučio da Grčka time krši Privremeni sporazum o uređenju međusobnih odnosa sa Makedonijom.
Spor oko imena bio je u fokusu i jučerašnjih razgovora dva ministra spoljnih poslova. Pomaka nema, jer, kako je rekao Poposki, "postoje suštinske razlike u pozicijama dvije zemlje".
Kocijas je prokomentarisao da obje države tragaju za "časnim kompromisom koji će pobijediti iredentizam i ekstremni nacionalizam na obje strane".
Ali pomak se u ovom trenutku nije ni mogao očekivati, ocjenjuju analitičari.
"Sve dok su 'Nezavisni Grci' dio koalicione vlade, malo je vjerovatno da će spor oko imena biti riješen. Za njih je neprihvatljiva čak i zvanična grčka pozicija o složenom imenu koje će sadržati i riječ Makedonija", ocjenjuje Tanis Dokos, direktor atinske nevladine organizacije Fondacija za evropsku i spoljnu politiku (ELIAMEP) u intervjuu za DW.
On kaže da je pozicija Sirize daleko umjerenija, iako bi trebalo reći da je "tvrdokorni nacionalizam raširen kroz cjelokupni politički spektar".
S druge strana, utisak u Atini je da makedonski premijer Nikola Gruevski nikada nije ozbiljno razmišljao o kompromisnom rješenju i da žrtvuje dugoročne strateške interese svoje zemlje, kaže on.
Njegova pozicija da bilo koje rješenje mora biti potvrđeno na referendumu, zbog čega i Grčka mora da učini isto, iako zvuči razborito i demokratski, vjerovatno je u suštini pokušaj da se podrije moguće rješenje, kaže Dokos i dodaje da o međudržavnim ugovorima na tako osjetljivim temama, treba da odluče vlada i parlament.
Ipak, obje strane rade na poboljšanju klime u odnosima i imaju veoma slične strateške interese.
Kocijas i Poposki juče su razgovarali o potencijalima za dalju saradnju u više sektora, kao što su privreda, turizam ili moguće povezivanje energetskih sektora dva susjeda, kao i o vladavini prava u regionu, borbi protiv organizovanog kriminala i izbjegličkoj krizi.
Obostrano je naglašeno da je potrebna veća saradnja da bi se napravilo sve što je moguće da se stvore bolji i humaniji uslovi za izbjeglice koje se kreću ka Zapadnoj Evropi.
Ograda koju je Makedonija podigla na granici sa Grčkom, prema riječima Poposkog, privremenog je karaktera, jer makedonske vlasti smatraju da ograđivanje u Evropi nije dugoročno niti trajno rješenje problema sa izbjeglicama.
Dokos kaže da je posjeta Poposkog Grčkoj simboličan korak na putu ka normalizaciji odnosa.
"Susjedne države, države koje imaju mnogo zajedničkih interesa, ali i briga o različitim pitanjima, moraju da učestalo kontaktiraju na različitim nivoima. U poslednje vrijeme ima više kontakata između nevladinih organizacija i to je pozitivan razvoj", naglašava on za njemački radio.
( Tanjug )