Kad ima ko da plaća: Nema utvrđivanja materijalne odgovornosti starješina i rukovodilaca u državnim organima
106,822,454.72 eura su crnogorske građane u posljednjih 5 godina, koštale pravosnažne i izvršne sudske odluke protiv državnih organa. To pokazuju revizije završnih računa budžeta Crne Gore koje je radila Državna revizorska institucija.
U najvećem dijelu, osnov za tužbe protiv države, bile su povrede radnih prava. U Demokratskoj Crnoj Gori, ističu i sljedeći podatak .
"DRI je utvrdila da se oko 46 posto odnosi na obračunatu kamatu zbog neblagovremene isplate i na troškove sudskog postupka", kaže Vladimir Martinović iz Demokratske Crne Gore.
Najviše novca građana po ovom osnovu odlilo se iz kase Ministarstva unutrašnjih poslova, zatim odbrane, Uprave policije, ali i ZIKS-a. Izdaci MUP-a za 2016. po osnovu presuda premašili su 13 miliona eura ali, kako su objasnili, preko osam i po miliona odnosilo se na naknadu štete za Limenku.
"Izdaci po osnovu sudskih presuda za 2017. godinu ukupno su iznosili 6.201.675,47 eura, a od čega se na fizička lica odnosi iznos od 5.243.707,64 eura", navodi se u saopštenju MUP-a.
Advokatica Tijana Živković zastupala je neke od službenika koji su tužili MUP.
"Najveći broj radnih sporova se odnosi na neisplaćene zarade, naknade zarada, na ime uvećanja zarada za dane državnih i vjerskih praznika za prekovremeni rad, noćni rad".
Javno je u one koji su tužili državu pokazao premijer Duško Marković čija je Vlada ocijenila da su zaposleni u organima uprave našli šemu sa advokatima kako da oštete državni budžet. Prašina se digla kada je početkom godine čak objavljen spisak službenika koji su podnijeli tužbe. Marković je potom, krajem marta, najavio da će troškove ubuduće isplaćivati ministarstva ili organi uprave.
"Pa ćemo znati ko pravi tu štetu i ko će da odgovara", kazao je tada Marković.
Da li je neko odgovarao zato što su zaposleni zbog povrede radnih prava tužili državu, iz Vlade, MUP-a, Ministarstva odbrane i ZIKS-a nijesu nam odgovorili. Oni koji su u ovoj priči tvrde da odgovornost uporno izostaje.
"Nije mi poznato da je neko odgovarao.", kaže Živković.
"Nema utvrđivanja materijalne odgovornosti starješina i rukovodilaca u državnim organima. Mi pratimo utvrđivanje odgovornosti u našoj upravi i nažalost nemamo mnogo materijala, nemamo ni kada je u pitanju materijalna, ni kada je u pitanju disciplinska odgovornost", tvrdi Milena Milošević iz Instituta Alternativa.
Milošević smatra da je paradoksalno da se objavljuju imena onih koji su tužili državne organe, dok je, naglasava ,u Izvještaju Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa za 2017. zatamljen naziv organa koji su tuženi i iznos koji se od njih potražuje. Skrivene podatke dobili su kaže na osnovu zahtjeva o slobodnom pristupu informacijama. Prema njima je u prošloj godini pokrenuto čak 8.348 sudskih sporova.
"I oni govore da se situacija nije uopšte promijenila, da se negdje kontinuirano iznos sredstava koji se iz budžeta isplaćuju zbog izgubljenih sporova kreće oko 20 miliona eura na godišnjem nivou".
Pravnici problem prepoznaju i u tome što država rijetko dobrovoljno isplaćuje iznos koji utvrdi sud, a to za sobom povlači kamate.
"Na taj način se troškovi dodatno stvaraju i gomilaju. Znam da postoje predmeti u kojima je iznos obračunate zatezne kamate veći od glavnog potraživanja", kaže Živković.
Živković ističe da u cijeloj priči ne treba lopticu odgovornosti prebacivati na advokate, koji u skladu sa zakonom naplaćuju tarife.
"Za sada je jedina odgovornost na državnim službenicima i Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa".
Iz Vlade su nam kazali da je Ministarstvo finanasija je u oktobru obrazovalo radni tim u čiji sastav su ušli predstavnici Zaštitnika imovinsko pravnih interesa, te resora finanasija, pravde i unutrašnjih poslova. Oni imaju zadatak da pripreme analizu predlože mjere za prevazilaženje radnih sporova.
"Tim radi i očekuje se da sačini analizu sa predlogom mjera", poručuju iz Vlade
U međuvremenu građani plaćaju greške neodgovornih starješina u javnoj upravi. Velikodušno. Tu oko 15 do 20 miliona godišnje.
( Ana Milačić )