Traže više novca za osobe sa invaliditetom i sanaciju javnog duga
Žugić je kazao da je spreman da ispoštuje zahtjeve svih kojih traže novac, ali da je potrebno da daju predloge sa kojih pozicija iz budžeta da se novac obezbijedi
Više novca za Fond za profesionalnu rehabilitaciju osoba sa invaliditetom i Fond rada za isplatu svih rješenja koja su riješena u posljednje tri godine, efikasnija naplatu poreskog duga, sanacija javnog duga, poštovanje smjernica makroekonomske politike..…najvažniji su zahtjevi koji su danas od ministra finasija Radoja Žugića traženi na sjednici skupštinskog Odbora za ekonomiju.
Na prvom dijelu sjednice, koja će biti nastavljena sjutra, komenatare o najvažnijem ekonomskom aktu dali su predstavnici DRI, Centralne banke, poslodavačkih organizacije, sindikata i nevladinog sektora.
Žugić je kazao da je spreman da ispoštuje zahtjeve svih kojih traže novac, ali da je potrebno da daju predloge sa kojih pozicija iz budžeta da se novac obezbijedi.
Predstavnica Udruženja mladih sa hendikepom Mima Ivanović kazala je da Fond za profesionalnu rehabilitaciju treba da dobije više od dva miliona, te da postoje kapaciteti da se sav novac od tog doprinosa potroši.
“Rečeno nam je prije neki dan da se novac usmjerava penzionerima, a osobe sa invaliditetom nemaju priliku ni da zarade penzije. Treba stvarati društvo gdje ćemo svi biti poreski obveznici, a ne korisnici socijalnih davanja”, kazala je Ivanović.
Predstavnica Udruženja mladih sa hendikepom Mima Ivanović kazala je da Fond za profesionalnu rehabilitaciju treba da dobije više od dva miliona, te da postoje kapaciteti da se sav novac od tog doprinosa potroši
Predsjednica Unije poslodavaca (UPCG) Svetlana Vuksanović predložila je da se dio novca od posebnog doprinosa za osobe sa invaliditetom usmeri Fondu rada kako bi se radncima kojima su pozitivno riješeni zahtjevi u poslednje tri godine isplatile otpremnine. To j e suma od pet miliona eura. Stav UPCG podržava Savez samostalnih sindikata.
Vukašin Zogović iz Unija slobodnih sidikata smatra da treba naplatiti poreski dug kako bi se obezbijedilo više novca na prihodnoj strani. Naveo je da je do početka narednoe godine trebalo da bude završen plan unutrašnje reorganizacije javnog sektora čiji su efekti bili 64 miliona eura i da je većina tih para trebalo da bude potrošena na otpremnine i tehnološke viškove, a taj novac ne postoji.
Poslanik DF -a Jelisava Kalezić, koja je prisustvovala sjednici kao zainteresovana strana, tražila je novac za projekat NVO “Anima” za program kancera reproduktivnog organa žene, za bjelopoljsko udruženje Ozna koje okuplja djecu sa smetnjma u razvoju i za za klub liječenih alkoholičara iz Herceg Novog koji je pred gašenjem,a izliječio je 1.500 ljudi.
Marko Sošić iz NVO Institut Alternativa kazao je da zabrinjava što je tekući budžet povećan za 50 miliona u odnosu na ovogodišnji.
Žugić je kazao da je predlog budžeta mjera potrebe i realnog poreskog kapacite privrede i stanovništva, te da ima razvojnu i socijalnu komponentu. Ministar očekuje uravnoteženje tekuće javne potrošnje naredne godine.
Predsjednik Senata Državne revizorske institucije (DRI) Milan Dabović,rekao je da je Ministarstvo finansija jasno i transprentno obajivilo podatke o visinom javnog duga i deficita u BDPi-u.
"DRI ima malu rezervu u odnosu na iskazanu visinu deficita, jer 39 miliona EUR koji su planirani kao otplata obaveza iz prethodnog perioda obično se koriste za isplatu vanrednih izdataka ili sudskih rješenja. Deficit bi mogao biti veći nego što je projektovano u iznosu 273 miliona EUR“, precizirao je Dabović.
Dabović je ocijenio da je predlogom zakona uvarnotežen bilans kojim je zaduživanje namijenjeno isključivo za finansiranje kapitalnih izdataka, te da je dobro što je realizovana preporuka DRI u vezi evidencije i sprovođenja naplate poreskih potraživanja iz imovine poreskih obveznika.
Centralna banka (CBCG) sugerisala je da se u cilju povećanja budžetskih prihoda pojačaju aktivnosti u jačanju fisklane discipline i posebno efikasnosti Poreske uprave kako bi se smanjio nivo poresakog duga.Ocjenjuju da bi to u velikoj mjeri relaksiralo fisklanu poziciju države.
“Dinamika rasta javnog duga predstavljaće ključnu ranjivost u narednoj godini. Neophodno je napraviti detaljnu strategiju upravljanja dugom koja će sadržati konkretne mjere i korake kako bi se otklonio rizik koji može uzrokovati visoko učešće javnog duga u BDP-u” kazala je predstavnik CBCG Milica Kilibarda.
Ona je dodala da je autoput i dalje veliki izazov za javni dug i finasijsku stabilnost zbog čega treba voditi računa da to finansiranje ne dovede do krize finansija.
Državna kasa naredne godine biće “teška” dvije milijarde eura od čega su izvorni prihodi projektovani na 1,42 milijarde, dok će ostatak od 667,14 miliona država obezbijediti pozajmicama i kreditima.
U nastavku sjednice poslanici treba da iznesu svoje stavove u vezi predloga zakona o budžetu za 2016. godine.
( Marija Mirjačić )