EU mijenja ton zbog izbjegličke krize i uticaja Rusije

Evropska unija je juče oživjela pregovore o članstvu sa Turskom i otvorila pristupne pregovore sa Srbijom, u očiglednom pokazatelju kako su izbjeglička kriza i rusko prisustvo u regionu i na Balkanu natjerale EU da razmotri svoje planove da stopira proširenje.

Više od godinu dana nakon što je predsjednik Evropske komisije Žan Klod Junker kazao da je Briselu potrebna pauza u politici prijema novih članica, novi razvoj događaja je primorao zvaničnike da ponovo pokrenu pregovore kako bi učvrstili uticaj i stabilnost, navodi Rojters.

Mada ni Turska ni Srbija u skorijoj budućnosti vjerovatno neće ući u najveći svjetski trgovinski blok, EU se nada da će zvanični pregovori u različitim oblastima njenih „poglavlja“, pomoći u rješavanju niza kriza na njenim granicama.

„Izbjeglička kriza i terorizam pokazuju da smo na istom kontinentu, da se suočavamo sa istim izazovima i da što više razvijamo zajedničke politike, to bolje“, kazala je šefica diplomatije EU Federika Mogerini na konferenciji za novinare.

Ukupno, 15 od 35 poglavlja EU je sada otvoreno sa Turskom, a jedno je uslovno i zatvoreno

U julu 2014. godine, suočavajući se sa nezadovoljstvom građana zbog miliona ljudi iz bivših komunističkih istočnih EU država koji su pristizali u zapadne evropske ekonomije kako bi dobili bolje plaćen posao, Junker je obećao „da neće biti novih proširenje u sljedećih pet godina“.

Međutim tenzije, rat, islamski ekstremizam i izbjeglička kriza u susjedstvu EU ukazali su na vrijednost pokušaja uključivanja i forsiranja država da postanu tržišne ekonomije. Promjenu raspoloženja najbolje pokazuje obećanje Turske da će pomoći u suzbijanju talasa imigranata sa njene teritorije u Evropu u zamjenu za novac, vize i obnovu pregovora o ulasku u EU, sa kojom je Ankara zvanično počela pregovore o članstvu prije deset godina.

„Pravac je sljedeći: umjesto da vodimo ideološke debate o budućem proširenju ili prekidu proširenja, bolje je preduzeti konkretne korake koji će nas približiti“, kazala je Mogerini. „To je stav koji su prihvatili i drugi zvaničnici EU kada su otvorili prvo poglavlje sa Turskom od 2013. godine - poglavlje o ekonomskim i monetarnim poslovima - svega dvije nedjelje nakon prvog samita između Turske i EU nakon niza godina gdje su lideri EU pozvali na oživljavanje pregovora o članstvu.

Ipak, ostaju velike prepreke za Tursku, muslimansku državu za koju pojedine članice EU kažu da nikada neće ući u blok.

Mada je zamjenik turskog premijera Mehmet Šimšek obećao brz napredak u poglavlju o ekonomiji, oblasti ljudskih prava i vladavine prava će biti mnogo problematičnije.

U posljednjem izvještaju o Turskoj prošlog mjeseca, EK je pozvala Ankaru da ukine ograničenja slobode medija, poštuje ljudska prava i prestane da se miješa u pravosuđe.

EK, koja pomaže vladama EU da odluče koga da puste u blok, zabrinjava sve veća moć turskog premijera Tajipa Erdogana, kojeg mnogi smatraju autokratom.

Ukupno, 15 od 35 poglavlja EU je sada otvoreno sa Turskom a jedno je uslovno i zatvoreno, međutim članstvu se i dalje protive Francuska, Njemačka i naročito podijeljeni Kipar, gdje Turska kontroliše sjever zemlje.

Međutim, u svijetlu nove pragmatičnosti koja karakteriše spoljnu politiku EU, Brisel je takođe ispoljio i dobru volju prema Srbiji, otvarajući dva poglavlja, uprkos ograničenoj implementaciji sporazuma Beograda sa Kosovom.

„Nijesmo ovdje da bismo se poigravali sa Srbijom“, kazao je šef diplomatuje Luksemburga Žan Aselborn. EU, kazao je on, je ozbiljna u naporu da se približi Beogradu, iako postoji zabrinutost zbog bliskih odnosa sa Rusijom i zbog teškoća u rješavanju spora oko statusa Kosova.

( Nada Bogetić )