Đukanović: Neće biti referenduma oko NATO

Ne postoji pravna obaveza ni politička potreba za raspisivanjem referenduma o pristupanju Crne Gore NATO-u, kazao je premijer Milo Đukanović, navodeći da će to pitanje biti jedno od centralnih u kampanji na predstojećim parlamentarnim izborima i na izbornim mjestima. Poslanica Demokratskog fronta Jelisava Kalezić pitala je na premijerskom satu da li će Đukanović predložiti referendum na kome bi se građani izjasnili o pristupanju NATO-u. Ona je podsjetila da su se referendumi iz 1992. i 2006. godine ticali suverenosti Crne Gore.

Kalezić smatra da je trebalo iskoristiti referendum i za druga važna pitanja, posebno koja se tiču socijalne politike. Đukanović je ukazao da crnogorski Ustav ne propisuje organizovanje referendume u slučaju pristupanja NATO-u i da bi on bio obavezan kada bi država gubila suverenitet ili bi prenosila suverena prava. “U slučaju priključenja Nato savezu Crna Gora ne gubi suverenitet niti prenosi bilo koje od svojih prava na ovu međunarodnu organizaciju”. On je podsjetio da se odluke u NATO-u donose konsenzusom, da svaka država glasa u skladu sa svojim nacionalnim interesima, navodeći da je, na primjer, vojne baze na teritoriji države članice moguće graditi jedino ako se ona saglasi. “Pitanje pristupanja međunarodnim organizacijama, dakle i NATO savezu je u nadležnosti Skupštine, koja reprezentuje volju građana, U sadašnjem njenom sastavu skoro dvije trećine poslanika podržava članstvo, što je potvrđeno usvajanjem rezolucije o podršci integraciji Crne Gore u NATO”, podsjetio je premijer. On je ocijenio da su građani sve bolje obaviješteni i da sve više razumiju prednosti Alijanse. Đukanović je dodao da su samo dvije od 28 država članica, nakon dobijanja poziva organizovale referendum, dok su druge države odlučivale u parlamentima. “Imajući u vidu ustavno-pravnu regulativu, političku praksu u drugim državama, koje su bile u sličnoj situaciji kao Crna Gora sada, a poštujući volju birača izraženu kroz sastav Skupštine, ne postoji pravna obaveza, ni politička potreba za organizovanjem referenduma za pristupanje Crne Gore NATO savezu”, poručio je on. Đukanović je ocijenio da se to pitanje dodatno politizuje, i da ga najčešće postavljaju oni koji nemaju jasne argumente zašto su protiv ili oni koji iz raznih razloga žele da sakriju svoj stav. “Vjerujem da, bez obzira koliko je ono legitimno, sada nije vrijeme za ovo pitanje. Predstoje nam redovni parlamentarni izbori u 2016.godini i ovo pitanje htjeli mi ili ne, biće jedno od centralnih u kampanji i na izbornim mjestima”, smatra premijer. On je dodao da će, kakav god bio rezultat izbora, on objektivno relativizirati pitanje referendum o pristupanju Alijansi. Đukanović smatra da politički odgovorni ljudi treba da preduzimaju odgovornost za odluke koje donose. “Nije slučajno što je mandat za ovu odluku dat parlamentu.Ne cijenim dovoljno ljude koji žele da se bave politikom, a koji bi kad god dođe potreba za donošenjem ozbiljne odluke, željeli da se zaklone iza referendumskog izjašnjavanja. Ljudi su nas birali ne samo da se konsultujemo sa njima u učestalim referendumima, već vjerujući nam da imamo dovoljno mudrosti da donesemo za njih korisne odluke”, poručio je on. Poslanik Socijalističke narodne partije Danko Šarančić postavio je pitanje šta će Vlada konkretno preduzeti i kada da se riješe ekološki problemi u Pljevljima. “Nema aktuelnije i važnije teme od zdravlja građana Pljevlja, koji su ugroženi.Oni su umorni od analiza, planova, koji traju tridesetak godina. Ništa, ni NATO, ni izborno zakonodavtsvo nisu važniji od ovog pitanja”, ocijenio je on i pozvao Đukanovića i ministre da dođu u višednevnu posjetu tom gradu kako bi se uvjerili u stvarno stanje. Đukanović je kazao da je Vlada posljednjih nekoliko godina ustanovila stabilan strateški okvir za upravljanje kvalitetom vazduha, otpadom, suočavanjem sa negativnim efektima klimatskih promjena, posljedicama i šansama razvija ebergetike i upravljanjem regionalnim razvojem. Prema njegovim riječima Vlada je u julu usvojila informaciju o stanju životne sredine sa predlogom mjera za sanaciju za ovu i narednu godinu, i za to opredijelila 570 hiljada eura. Đukanović je dodao da je 417 hiljada eura opredijeljeno za nabavku briketa i peleta i podsjetio da se njihova cijena domaćinstvima subvencioniše sa 50 odsto. On je ukazao da je Predlogom zakona o budžetu za narednu godinu opredijeljeno 450 hiljada eura za izradu tehničke dokumenatcije i prateću infrastrukturu za toplifikaciju, navodeći da je to trajna mjera i jedino racionalno opravdano i moguće rješenje. Premijer je podsjetio da su procijenjena sredstva za izgradnju infrastrukture za tu namjenu 21,4 miliona eura. „Izgradnja drugog bloka Termoelektrane će pored očekivanog pozitivnog efekta na ekonomski razvoj i smanjenje energetske zavisnisti države imati i pozitivan ekološki efekat“, naveo je on, dodajući da taj projekat mora ispoštovati brojne zahtjeve po pitanju zaštite zdravlja ljudi i životne sredine. Đukanović je poručio da je Vlada bila aktivna i odgovorna na planu sanacije ekoloških problema u Pljevljima, ali da je potrebna puna odgovornost svih da bi se problem trajno riješio. Đukanović smatra da su se problemi mogli rješavati brže da je bilo povoljnijih socio-političkih uslova. Prema njegovim riječima poslednjih 20 ak godina država se bori se sa teškim prethodnim problima, čije rešavanje, smatra, objektivno limitira i rješavanje ovih problema. „Da smo imali definisnao pitanje državno-pravnog statusa, manje podijeljeno političk društvo i veće sadejstvo lokalne i centralne vlasti i da smo mnoga druga pitanja riješili blagovremeno sigurno bismo bili učinkovitiji u rješavanju drugih životnoh problema“, rekao je Đukanović. On je ponovio da je Vlada, nezavisno od toga ko joj je lokalni partner, spremna da uvažavajući izraženu volju građana na izborima, maksimalno sarađuje u otklanjanju problema i unapređenju života građana. Poslanica Azra Jasavić iz Pozitivne Crne Gore pitala šta će premijer uraditi po pitanju njegovih nadležnosti da se osnaži rad Tužilaštva. Ona je navela da je dobijanja pozivnice za NATO ključno za EU integracije, i da je u tim procesima ključna uloga tužilaštva. ”Bez jakog tužilaštva nema političke elite, bez koje nema vladavine prava, a bez vladavine prava nema stabilne ekonomije, a time ni zadovoljnih građana. Tužioci su čuvari naših zajedničkih para, koliko oni pošteno budu radili toliko ćemo poštenije raspoređivati društveno bogatstvo”, ukazala je ona. Jasavić je podsjetila da tužilačkom savjetu nisu odobrena tri miliona eura koja su tražili u budžetu kako bi nesmetano radili. Đukanović je kazao da vjeruje da su naporima vlade i parlamenta stvorene neophodne zakonodavne i institucionalne pretpostavke za ostvarivanje pretpostavke za ostvarivanje funkcionalne i efikasne uloge tužilaštva u Crnoj Gori. On je kazao da u narednoj godini treba stvoriti uslove za razvoj informacionog sistema tužilaštva i nastaviti obuke o posebnim istražnim tehnikama i finansijskim istragama. „Sasvim je izvjesno da državna politika normativnog i institucionalnog snaženja tužilaštva već daje početni bilans rezultata,koji prepoznaju kako građani, tako i evroatlantski partneri, koji su to eksplicitno izrazili“, naveo je premijer. On smatra da je stvoren ambijent da tužilaštvo može da daje puni doprinos unapređenju vladavine prava. Đukanović je dodao da je saglasan kada se naglašava važna uloga tužilaštva u ovoj fazi demokratskog razvoja Crne Gore, dodajući da se bez vladavine prava ne može pretendovati za status demokratskog društva ni dinamičan ekonomski razvoj. „Možemo biti zadovoljni onim što su strani partneri prepoznali kao napredak u vladavini prava tokom godine, navodeći da smo i u tom aspektu lider u regionu, ali mi dobro znamo da se tu rvamo sa teškim nasljeđem, koje nije samo naše već i regiona. Najvažniji dio objašnjenja za zaostalost Balkana za Evropom je deficit u valadavini prava“, kazo je on. Đukanović je podsjetio da je tužilaštvu za oko 900 hiljada eura za iduću godinu povećan budžet, što je, dodao je, neproporcionalno više u podnosu na uvećanja koja su dobili drugi organi. „Treba sagfledati i društvenu opravdanost zahtjeva koju ne cijeni smao Vlada već i parlament. Predlog zakona o budžetu je ovdje, pa ako se procijeni sda je opravdan zahtjev tužilaštva ne sumnjam da će poslanici pravilno presuditi“, rekao je on. Đukanović je ocijenio da je tužilaštvo napravilo ozbiljan napredak u ovoj godini, zahvaljujući u značajnoj mjeri zakonodavnom i intitucionalnom unapređenju i bilansu rezultata, i da su to konstatovali EU i NATO.

( MINA )