Najizraženija diskriminacija na osnovu političkog uvjerenja
Građani smatraju da je najviši stepem diskriminacije izražen u zapošljavanju. U zapošljavanju je i trend je najnegativniji ako se uporede podaci sa 2010. godinom
U Crnoj Gori diskriminacija je povećana u prethodih pet godina u prosjeku za oko šest odsto, a najizraženija je na osnovu političkog uvjerenja, pokazalo je istraživanje javnog mnjenja o diskriminaciji Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).
Istraživanje je urađeno u novembru i decembru a učestvovalo je 1.005 ispitanika iz 18 opština.
Građani smatraju da je najviši stepem diskriminacije izražen u zapošljavanju. U zapošljavanju je i trend je najnegativniji ako se uporede podaci sa 2010. godinom.
Negativni trend je izražen u petogodišnjem periodu i kada je riječ o obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti.
Istraživanje je pokazalo da je kada je o kriterijumima - kategorijama populacije, riječ, najizraženija diskriminacija na osnovu političkog uvjerenja.
"Zabrinjavajući je podatak da gotovo svaki drugi građanin u prosjeku smatra da je politička diskriminacija prisutna", piše u istraživanju.
Navodi se da je najregresivniji nalaz istraživanja da se diskriminacija povećala u prethodnih pet godina po svim kriterijuma, osim kada je riječ o vjeroispovjesti.
Najnegativniji trend se u tom pogledu mjeri kada je riječ o diskriminaciji po osnovu seksualne orijentacije sa 0.19 na 0.33.
Navodi se da je značajno povećanje u stepenu diskriminacije i kada je riječ o političkom uvjerenju.
"Veći je procenat građana koji ističu da se ne ulaže dovoljno napora u borbi protiv diskriminacije, u poređenju sa referentnim brojem onih koji smatraju da se ulaže dovoljno napora - osim toga, i trend je negativan", kaže se u istraživanju.
Građani smatraju da NVO sektor najviše doprinose u borbi protiv diksriminacije i trend je u tom pogledu stabilan.
Istraživanje je pokazalo i da je sistem obrazovanja drugi po značaju kada je riječ o borbi protiv diskriminacije, i u tom pogledu se mjere pozitivni trendovi u petogodišnjem periodu.
Mediji se doživljavaju kao snažan faktor borbe protiv diskriminacije, ali je u ovom pogledu trend negativan kada se uporede podaci sa 2010. godinom.
"U slučaju da su žrtve diskriminacije, međutim, građani bi se prvo i u značajnoj mjeri više u odnosu na neke druge, obratili policiji", piše u istraživanju.
Navodi se da Ombdusman drugi kome bi se građani obratili.
"Ključni je podatak, u ovom pogledu, da je procenat građana koji bi se obratili Ombudsmanu u slučaju da su žrtve diskriminacije, povećan, a ovo je još izraženije kada je riječ o obraćanju policiji", ističe se u istraživanju.
Istraživanje je urađeno u Bijelom Polju, Beranama, Pljevljima, Podgorici, Niksiću, Cetinju, Herceg Novom, Baru, Tivtu, Kotoru, Rožajama, Plavu, Žabljaku, Kolašinu, Mojkovcu, Danilovgradu, Plužinana i Šavniku.
Istraživanje je sprovedeno u okviru projekta Razvijanje dobre prakse Ustavnog suda u borbi protiv diskriminacije, koji je podržan od Ambasade Njemačke u Crnoj Gori.
( Mina )