Usvojen globalni sporazum o klimatskim promjenama

Predstavnici 195 zemalja usvojili su globalni sporazum o borbi protiv klimatskih promjena i globalnog zagrijevanja planete koji ugrožavaju prirodu i ljudsku vrstu, saopšteno je u Parizu na međunarodnoj konferenciji o klimi.

"Sporazum o klimi je usvojen. To je mali korak koji može da učini velike stvari", izjavio je domaćin skupa, šef francuske diplomatije Loran Fabijus.

Francuski predsjednik Fransoa Oland predstavio je ranije danas učesnicima skupa nacrt Sporazuma o klimi, koji predviđa da do kraja vijeka bude ograničen rast globalnih prosječnih temperatura na ispod dva stepena Celzijusa u odnosu na predindustrijski period.

Cilj sporazuma predstavlja održavanje globalnog zagrijevanja na ispod dva stepena, odnosno do 1,5 stepeni Cejzijusa, kako su zatražile zemlje koje su najviše pogođene klimatskim promjenama.

Pomoć zemljama u razvoju trebalo da bi da bude oko 100 milijardi dolara godišnje 2020. godine, kada sporazum stupa na snagu.

Pored održavanje globalne temperature, sporazum podrazumijeva i borbu protiv žive koja prijeti poljopridrenim usjevima i bavi se pitanjem rezervi vode u sušnim regionima i morskim resursima.

Sporazum bi trebalo povoljno da utiče na preorijentisanje svjetske privrede na druge izvore energije koje nisu fosilne, kao što ugalj, gas ili nafta, koje dominiraju kao energenti u cijelom svijetu. Dokument preporučuje razvoj obnovljivih izvora energije, što će uticati na uštedu u ekonomiji i zaštitu šuma.

Zemlje treba da smanje emisiju štetnih gasova koji stvaraju efekat staklene bašte, koji je jedan od uzročnika globalnog zagrijevanja a revizija emisije tih gasova će se sprovoditi svakih pet godina, počev od 2025.

Protokolom iz Kjota iz 1997. godine ograničena je emisija štetnih gasova u bogatim zemljama, što je do sada uticalo na prosječnu temperaturu tla od oko tri stepena, a na ovogodišnjoj međunarodnoj konferenciji dogovorena je ograničena emisija štetnih gasova na globalnom nivou.

U pariskom sporazumu, razvijene zemlje se pozivaju da ulažu dodatne napore u smanjenju emisije štetnih gasova.

Međunarodna konferencija o klimi počela je 30. novembra i trebalo je da se završi u petak ali su učesnici zatražili još jedan dan, kako bi bolje razmotrili detalje sporazuma.

MMF pozdravio sporazum o klimi

Međunarodna zajednica koja je usvojila globalni sporazum o klimi treba da pređe "sa riječi na djela" i da odredi cijenu za emisiju štetnih gasova, ocijenila je generalna direktorka Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristin Lagard.

"Pariski sporazum predstavlja ključni korak pred izazovima kao što su klimatske promjene u 21.vijeku. Vlade u cijelom svijetu treba sada da pređu sa riječi na djela", izjavila je Lagard.

Generalna direktorka MMF-a je ocijenila da međunarodna zajednica sada treba da odredi cijenu za emisiju štetnih gasova kroz porez ili preko određivanja konkretnih kvota emisije tih gasova.

"Poručujem da se odmah odredi cijena za emisiju štetnih gasova. Time bi se uticalo na manju upotrebu fosilnog goriva i pokrenule bi se investicije prema drugim energentima", ocijenila je Lagard.

Bijela kuća pozdravila ambiciozni sporazum

Bijela kuća pozdravila je "ambiciozni i istorijski" globalni sporazum o klimatskim promjenama koji je usvojen na konferenciji o klimi u Parizu.

"Sporazum predstavlja dugoročan i trajni okvir za smanjene emisije štetnih gasova", navela je Bijela kuća i dodala da će kasnije večeras američki predsjednik Barak Obama održati konferenciju za novinare o tom pitanju.

SAD su drugi najveći zagađivač u svijetu. Obama je ranije obećao da će sa 28 na 26 odsto smanjiti emisiju štetnih gasova sa efektom staklene bašte do 2030. godine

( Beta )