Više od 100 NVO promijenilo statut: "Više ih zanimaju finansije nego principi"

Više od stotinu nevladinih organizacija (NVO) u Crnoj Gori promijenilo je statut od početka godine a, prema nezvaničnim informacijama, veliki broj njih je u djelatnost dodalo zaštitu životne sredine. Agenciji MINA je više sagovornika kazalo da imaju saznanja da veliki broj NVO mijenja statute i dodaje djelatnosti vezane za zaštitu životne sredine i održivi razvoj, što povezuju sa najavom otvaranja poglavlja 27, odnosno najavljenim značajnim ulaganjima u postizanje standarda u tim oblastima. Iz Ministarstva javne uprave (MJU), koje je sada zaduženo za registar NVO, kazali su da je u Crnoj Gori trenutno aktivno 5.272 NVO, dok ih je iz registra brisano 4.358. Na pitanje da li su posljednjih mjeseci imali povećan broj zahtjeva za promjenu statuta NVO, odnosno dopunu djelatnosti, iz MJU su kazali da je od januara do novembra donijeto 109 rješenja o promjeni podataka koji se odnose na statut. Oni nijesu mogli da kažu da li je tačna informacija da je više NVO u posljednje vrijeme promijenilo statut i u djelatnost dodalo oblast zaštite životne sredine, jer, kako su pojasnili, prenos eRegistra NVO koji je integrisan u MUP-u nije izvršen zbog tehničko-tehnoloških razloga. "Na to pitanje nijesmo u mogućnosti da odgovorimo s obzirom na to da eRegistar, iz prethodno navedenih razloga, za sada ne pruža mogućnost kreiranja takve vrste izvještaja", kazali su iz Ministarstva. Prema njihovim riječima, osnovni podaci o aktivnim i brisanim NVO mogu se naći na Portalu otvorenih podataka. Izvršni direktor Ekološkog pokreta Ozon, Aleksandar Perović, kazao je da su i do njih došle informacije da postoji trend izmjene statuta značajnog broja već registrovanih NVO, koje karakteriše dodavanje djelatnosti vezanih za oblasti zaštite životne sredine i održivog razvoja. Kako je naveo, prvo što se nameće jeste da je glavni motiv najavljeno otvaranje poglavlja 27 u procesu evropskih integracija koje prati životnu sredinu i klimatske promjene, kao i često pominjanje cifre od 1,5 milijardi eura koje će do 2030. godine biti potrebno opredjeliti za postizanje standarda u tim oblastima. "Pa se vjerovatno u tome vidi prostor za finansijsku održivost tih nevladinih organizacija, čiji je motiv osnivanja, u najvećem broju, upravo više vezan za finansijski momenat a manje za principe", precizirao je Perović. On je rekao da u ekološkim NVO nijesu zabrinuti zbog takvih pojava koje su, kako je naveo, možda ove godine malo izraženije. "Jer smo sigurni da veća ponuda može samo ojačati kapacitete i kvalitet rada u civilnom sektoru, naravno pod pretpostavkom da je riječ o NVO koje su nezavisne od uticaja institucija sistema i interesnih lobija", dodao je Perović. Ekološke NVO su, kako je kazao, prepoznate i po najmanje međusobne zavisti i sujete, kao i po aktivnom, konkretnom i kvalitetnom učešću u procesu donošenja odluka i doprinosu evropskim integracijama i promociji Crne Gore kao ekološke države. To je, dodao je Perović, prepoznato i od relevantnih međunarodnih institucija i regionalnih i internacionalnih mreža organizacija civilnog društva. On smatra da mnoge od tih NVO koje su dodale djelatnostima životnu sredinu ili održivi razvoj, zapravo nijesu ni svjesne o koliko kompleksnim i multidisciplinarnim pitanjima je riječ. "Pa se bojim da će se mnogi od njih moći pronaći samo u akcijama uklanjanja nelegalno odloženog otpada, što više spada u komunalne djelatnosti nego u ono za što su se preregistrovali", dodao je Perović. On je kazao da, ipak, cijeni da se i tako može dati doprinos društvu, i dodao da će se rado odazvati i takvim aktivnostima. "Naročito se radujem zbog osnivanja novih ekoloških NVO, čiji su osnivači mladi ljudi, jer sam siguran da oni donose novi kvalitet, nove poglede na aktuelne stvari i uvijek potrebnu svježinu, što će dodatno osnažiti saradnju onih koji prepoznaju potencijal i učinkovitost smislenog zajedničkog djelovanja i akcije", zaključio je Perović.

( MINA )