Jasavić: Crna Gora treba da ima zatvorene, ali deblokirane izborne liste

Ona ističe da je reforma izbornog zakonodavstva u ovom pravcu potrebna zato to što bi građanin neposredno birao poslanika, a poslanik bi znao da li je za politiku ili ne, odnosno - da li ga građani hoće ili neće na tom mjestu

44 komentar(a)
Azra Jasavić, Foto: Pozitivna Crna Gora
12.12.2015. 12:35h

Crna Gora u ovoj fazi demokratskog razvoja treba da ima zatvorene, ali deblokirane izborne liste, gdje će građani moći da zaokruže koga hoće i da sami biraju redosljed poslanika, ocijenila je poslanica Pozitivne, Azra Jasavić.

“Tako bi svaki poslanik znao koliko glasova vrijedi, i to je jedino pravo i jedino etično rješenje“, kazala je Jasavić agenciji MINA.

Prema njenim riječima, u ovakvim okolnostima, trenutno sa stanovišta etike, poslanik ili odbornik ne može reći da njemu pripada mandat.

“Jer ne postoji izborno zakonodavstvo po kojem je građanin mogao da odluči da li ga želi za poslanika, odnosno odbornika”, objasnila je Jasavić..

Zbog toga, kaže ona, poslanici i odbornici zloupotrebljavaju normativna rješenja u izbornom zakonodavstvu i ponašaju se krajnje neodgovorno.

“Time što zadržavaju mandate za koje nijedan od poslanika ne može sa sigurnošću reći da ga je zaradio kroz podršku i povjerenje birača”, kazala je Jasavić.

Ona je rekla da crnogorski izborni sistem nije baziran na personalizovanom izboru kandidata, već se kroz proporcionalni zatvoreni izborni sistem, umjesto pojedinačnih kandidata, biraju liste. “A osvojeni mandati se raspoređuju u skladu sa postotkom glasova koje je određena lista osvojila u odnosu na ukupan broj podrške”.

“Ustav predviđa da mandat pripada odborniku, a Zakon o izboru odbora i poslanika ne omogućava da se poslanik, odnosno odbornik, izmjeri na izborima, zbog čega ovaj zakon nije usklađen sa Ustavom. Ovo iz razloga što građani nemaju mogućnost da neposredno biraju odbornike i poslanike”, kazala je Jasavić.

Kako ja navela, građani glasaju za liste, a partije, odnosno njihova rukovodstva, određuju redosljed na listi, „i to nije dobro rješenje jer stvara probleme kojih smo svi svjedoci“.

Jasavić je podsjetila da je Pozitivna 2013. Godine, u radu Radne grupe za izgradnju povjerenja u izborni proces, insistirala na reformi izbornog zakonodavstva na način da izborni sistem prepozna zatvorene, ali deblokirane liste.

“To podrazumijeva stranačku ili koalicionu listu, u okviru koje građani mogu da prave preraspodjelu po broju glasova onima koji su se kandidovali. Takav model glasanja omogućava biraču da podršku da izbornoj listi, ali da u okviru nje glasa za jednog ili više kandidata kojima najviše vjeruje”, kazala je Jasavić.

Na taj način, kako je objasnila, i onaj ko je na 50 mjestu na listi, može doći na prvo ili drugo, na osnovu dobijenih glasova.

Jasavić je kazala da je Pozitivna predlagala i da se razmotri mogućnost potpuno otvorenih lista, gdje bi građanin raspolagao sa par glasova kojima bi mogao da zaokruži nekoliko kandidata sa različitih lista. “U tom slučaju, građani bi suštinski pravili liste poslanika, što je mnogo složeniji sistem”.

Ona ističe da je reforma izbornog zakonodavstva u ovom pravcu potrebna zato to što bi građanin neposredno birao poslanika, a poslanik bi znao da li je za politiku ili ne, odnosno - da li ga građani hoće ili neće na tom mjestu.

“Na ovaj način bi stranačka rukovodstva bila onemogućena da autoritarno određuju koga hoće na listi kojim redosledom, jer bi u krajnjem odluku o redosljedu na listi donosili građani”, kazala je Jasavić.

Prema njenim riječima, Radna grupa za izgradnju povjerenja u izborni proces koja se bavila izbornim zakonodavstvom nije u svom mandatu razmatrala ovu inicijativu, jer je morala realizovati hitne promjene u izbornom zakonodavstvu vezano za elektronsku identifikaciju birača, glasanje putem pisma i Državnu izbornu komisiju.

“I pored odrađenog posla od ove Radne grupe, parlament mora raditi na daljem poboljšanju izbornog zakonodavstva radi njegovog usklađivanja sa Ustavom Crne Gore , jer to jeste preduslov za poštene i fer izbore”, ocijenila je Jasavić.