Sve je državno, ako nije ”drugačije određeno”
Prvobitni tekst je iz procedure povukao ministar
Vlada je juče utvrdila novi Predlog zakona o morskom dobru, koji je ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović početkom avgusta povukao iz skupštinske procedure zbog velikog broja amandmana, koji su se najviše odnosili na pravo svojine građana.
Na prvobitni tekst Predloga u startu je bilo čak 96 amandmana, a Gvozdenović je zakon povukao kada je bilo jasno da će biti usvojeni oni kojima se poništava odredba da se “na morskoj obali, obali rijeke Bojane, plažama, kupalištima, pristaništima, privezištima, pontama, mandraćima, sidrištima i vezovima ne može sticati pravo svojine ni druga stvarna prava po bilo kom osnovu”.
U novopredloženom tekstu zakona nema takve formulacije, ali se navodi da je morsko dobro “dobro u državnoj svojini, ako za pojedine djelove nije drugačije određeno”. To bi, kako stoji u Predlogu, značilo da su u državnoj svojini morska obala, unutrašnje morske vode osim voda Skadarskog jezera, privezišta, pristaništa, sidrišta, vezovi, ponte, poste, mandraći, nasipi, sprudovi, plaže, kupališta, hridi, limani, grebeni, vrulje, izvori i vrela na obali, pješčane dine, podmorje, morsko dno, teritorijalno more, živa i neživa bogatstva u njima i na epikontinetalnom pojasu, obale rijeke Bojane, uključujući i ostrvo Ada Bojana”.
Navodi se i da “imovinska prava na dijelu morskog dobra koje nije prirodno bogatstvo ili dobro u opštoj upotrebi mogu biti u prometu”.
U Predlogu se, u dijelu “stečena prava” navodi da se “ovim zakonom ne dira u pravo svojine ni druga stvarna prava na nepokretnostima na morskoj obali i drugim djelovima morskog dobra, stečena u skladu sa propisima do dana stupanja na snagu zakona”, ni u pravo svojine stečeno po osnovu nasljeđivanja, niti u prava stečena po osnovu ugovora o korišćenju morskog dobra, odnosno zakupu ili koncesiji, zaključenim prije stupanja na snagu zakona.
Predlogom zakona je predviđeno osnivanje Agencije za upravljanje morskim dobrom, čiji bi Savjet činilo sedam članova, od kojih bi tri činili predstavnici primorskih opština.
Cilj predloženih rješenja, kako je pojašnjeno, je da se unaprijedi stanje morskog dobra, njegova valorizacija, korišćenje i generalna zaštita, odnosno održivi razvoj, te obezbjeđenje slobodnog pristupa obali, plažama i kupalištima.
Predstavnici Socijalističke narodne partije (SNP) najavili su ranije da će pripremiti svoj predlog zakona o morskom dobru, koji će, kako su naveli, biti zasnovan na najboljim iskustvima EU i u prvi plan staviti interese građana i države, kao i Ustavom zagarantovano pravo na imovinu.
( Dejan Peruničić )