Da li je Crna Gora spremna da dočeka azilante?

Crna Gora nije razgovarala sa Evropskom unijiom, Njemačkom i državama tzv. "Balkanske rute" o planu sa briselskog sastanka krajem oktobra da Grčka, Makedonija, Srbija i Hrvatska obezbijede 100.000 dodatnih mjesta za privremeni boravak azilanata, saopšteno je Evropskom pulsu iz Ministarsva vanjskih poslova i evropskih integracija (MVPEI).

Ukoliko se, ipak, desi da migracioni talas sa skoro uhodanih maršuta krene preko Albanije, Kosova ili Srbije ka Crnoj Gori, Vlada Crne Gore, kako je saopštila krajem septembra, priprema kapacitete za eventualni priliv do 2. 000 izbjeglica dnevno.

Podaci kojima raspolažu državne institucije ukazuju da, za sada, iako se svakodnevno podižu zidovi duz Šengena i unutra Evropske unije, nema razloga za brigu kako zbrinuti rijeke ljudi koji bježe od ratova, tortura i siromaštva iz Sirije, Avganistana, Iraka...

Do 1. novembra 2015. azil u Crnoj Gori je zatražilo 1.527 osoba, od čega 982 iz Sirije, te 259 iz Eritreje, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP). Samo u oktobru 2015. podnešeno je 646 zahtjeva za dobijanje azila. Ipak, na osnovu dosadašnje evidencije, broj tražioca azila u Crnoj Gori je smanjen u odnosu na prošlu godinu. Tokom prošle godine, podnijeto je 3.554 zahtjeva za azil, dok je od početka godine po istom osnovu podnešeno 1.527 zahtjeva.

"I dalje je prisutan trend da tražioci azila Crnu Goru doživljavaju samo kao zemlju tranzita u kojoj se ne zadržavaju duže od tri do pet dana, pa tako i ne dolaze na intervjue koji se zakazuju za sedam dana od dana podnošenje zahtjeva. Iz ovog razloga, Direkcija za azil u 99% slučajeva donosi zaključke o obustavi postupka“, saopšteno je iz MUP-a. MUP je nadležan za zaprimanje zahtjeva tražilaca azila, dok je za zbrinjavanje tražilaca azila zadužena Uprava za zbrinjavanje izbjeglica koja je u sastavu Ministarstva rada i socijalnog staranja.

Direktor Uprave za zbrinjavanje izbjeglica, Željko Šofranac, kaže da Crna Gora pažljivo prati dešavanja u regionu, kao i moguća kretanja migranata i izbjeglica i u skladu sa tim priprema aktivnosti, ukoliko se ova lica pojave na granici Crne Gore.

"U mjeri svog ekonomskog i socijalnog stanja i nivoa organizovanosti svih nadležnih institucija i međunarodnih partnera Crna Gora će nastojati da odgovori ovom mogućem izazovu", kaže Šofranac.

Uprava za zbrinjavanje izbjeglica u Crnoj Gori nema procjenu eventualnog ulaska većeg broja izbjeglica:

"Teško je odgovoriti i procijeniti koliki broj migranata i izbjeglica bi eventualno ušao u Crnu Goru”, naglašava Šofranac za Evropski puls.

"Postoji više faktora koji utiču na to što izbjeglice do sada nijesu koristile Crnu Goru kao tranzitnu teritoriju, a svakako jedan od bitnijih faktora koji utiče na njihovo kretanje je bolja saobraćajna povezanost između Grčke, Makedonije i Srbije ka zemljama EU”, smatra Šofranac.

Vlada je krajem septembra usvojila Informaciju o postupanju nadležnih organa i institucija u slučaju većeg priliva migranata i izbjeglica u Crnu Goru. U Informaciji se navodi da, na osnovu iskustava iz regiona i trenutnih migracionih tokova, “postoji mogućnost” da dođe do preusmjeravanja izbjeglica ka Crnoj Gori i da se ona suoči sa sličnim scenariom poput zemalja u regionu.

"Imajući u vidu da je dnevni priliv u zemlje zapadnog Balkana 5. 000 lica dnevno, Crna Gora priprema kapacitete za priliv u prosjeku 2.000 lica dnevno. Postojeći kapaciteti za smještaj migranata i izbjeglica u Crnoj Gori su Centar za tražioce azila-80 mjesta, Prihvatilište za strance-50 mjesta i JU “Ljubović” 25 mjesta, što ukupno čini 155 raspoloživih mjesta. Adaptiranjem objekata policije Krenza (Podgorica) i Zoganje (Ulcinj) dobio bi se kapacitet oko 500 mjesta. U navedenim smještajnim objektima, bilo bi obezbijeđeno oko 650 mjesta. Takođe, formirala bi se šatorska naselja od 1.000 mjesta na različitim lokacijama shodno procjeni trenutne situacije”, piše u Informaciji.

Na osnovu kretanja izbjeglica i migranata može se očekivati da bi najveći broj njih, kako se navodi, u Crnu Goru došao iz pravca Albanije, Kosova i Srbije, u reonu graničnih prelaza Božaj, Kula, Sukobin, Dobrakovo, Jabuka, Dračenovac.

Izgleda da Vlada, ako dođe do talasa migranata, upliv očekuje na granici sa Albanijom na dijelu Nikine uvale, u neposrednoj blizini graničnog prelaza Božaj, koja je, kako se navodi, u dosadašnjem periodu korištena za prelazak migranata i izbjeglica iz Albanije u Crnu Goru u većem obimu. U Informaciji se navodi i da prema međunarodnim konvencijama Crna Gora treba da pruži zaštitu svim osobama koje bježe od ratnih zbivanja, ili su u svojim zemljama proganjani po osnovu rase, vjere, nacije, političkog mišljenja ili pripadanja određenoj društvenoj grupi.

"Ovo podrazumijeva pružanje bezbjednog smještaja uz obezbjeđenje adekvatne hrane, vode i sanitarnih uslova, zbrinjavanje osoba sa posebnim potrebama, pravnu zaštitu, omogućavanje pristupa ostalim pravima kao što su zdravstvena i socijalna zaštita, obrazovanje”, piše u Informaciji Vlade.

U Vladinom dokumetu je sve spremno za masovni dolazak izbjeglica - od toga da im Ministarstvo za informaciono društvo obezbijedi Internet, preko obezbjeđivanja vode i hrane, do uloge uloge Vojske u tom procesu. Na osnovu iskustva sa Vladinim obećanjima može se predvidjeti da u praksi ne bi sve izgledalo tako jednostavno, ni azilantima ni građanima Crne Gore.

Izbjeglički centar na Prevlaci nije realan, ali Crna Gora može postati dio migrantske rute

Iz Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija u odgovorima Evropskom pulsu navode da Crna Gora nije razgovarala sa Hrvatskom o mogućnosti da ta država na područuju Prevlake smjesti oko 5.000 izbjeglica, o čemu su javno govorili i hrvatski zvaničnici. Šofranac kaže da je nezahvalno komentarisati planove susjednih država u vezi sa ovim pitanjem, kao i moguće informativne spekulacije:

"Crna Gora će odgovorno i u saradnji sa državama u regionu nastojati da odgovori na eventualne izazove povodom ovog pitanja”.

Zagrebački politikolog Davor Gjenero smatra da nema govora o tome da bi se na Prevlaci stvorio izbjeglički centar, iako je o njemu bilo govora u vrijeme početka izbjegličke krize u Hrvatskoj, kad su "ratovali" Zagreb i Beograd.

"Tada se pojavila strepnja da bi Beograd mogao od Preševa usmjeriti izbjeglice prema Kosovu, Albaniji i Crnoj Gori. To se nije dogodilo i bilo kakva mogućnost centra na Prevlaci je otpala. Čak i spominjanje tog centra u Hrvatskoj je izazvalo nezadovoljstvo u Dubrovniku i upozorenje turističkih radnika da bi to dugoročno ugrozilo turizam u Dubrovniku i na Jadranu uopšte”, kaže Gjenaro.

Zato je, dodaje on, premijer Zoran Milanović, vrlo brzo demantovao formiranje takvog centra, a tvrdio da je Hrvatska odlučila čuvati granicu prema Crnoj Gori i zaustaviti ulazak izbjelica na tom dijelu granice.

"Ruta kroz Srbiju do Šida, i onda vlakovima od Šida do Slavonskog Broda i dalje prema Sloveniji je uspostavjena i tako dugo dok je ona otvorena, migranti neće tražiti drugi, teži put. Ako bi se zatvorila granica Hrvatske i Srbije, a to bi se dogodilo odmah nakon zatvaranja slovensko-hrvatske granice, onda bi migranti krenuli tražiti druge puteve, pa možda i taj preko Kosova, pa bi se Crna Gora našla na ruti", zaključuje Gjenero.

( Vijesti online )