MUP i DRI da preciziraju rokove i obaveze za primjenu izbornog zakonodavstva

Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) i Državna izborna komisija (DIK) treba da, u najkraćem roku, predstave akcione planove sa rokovima i obavezama za primjenu izbornog zakonodavstva, dogovoreno je na sjednici Radne grupe parlamentarnog dijaloga za pripremu fer i slobodnih izbora.

Sjednici su danas prisustvovali predstavnici MUP-a, DIK-a, civilnog sektora i Delgacije Evropske unije u Crnoj Gori.

Funkcioner Demosa, Goran Danilović, kazao je da su na današnjoj sjednici dobili vrlo opisne informacije MUP-a i DIK-a o time kakvo je trenutno stanje u primjeni izbornog zakonodavstva.

On je rekao da ne može biti zadovoljan onim što je čuo. „Nezadovoljstvo nije bilo samo moje“.

Danilović je ukazao da je na sjednici dogovoreno da se u najkraćem roku dobiju precizni, taksativno nabrojani razlozi zbog kojih se kasni u implementaciji izbornog zakonodavstva.

„Dogovorili smo da dobijemo akcioni plan od obje institucije i šta, kad i do kada može biti urađeno“, precizirao je Danilović.

On je podsjetio da su svi rokovi za implementaciju izbornog zaknodavstva odavno prošli.

„Danas ne možemo biti nimalo srećni što, po mom sudu, na osnovu danas dobijenih informacija možemo, u najboljem slučaju, krajem marta imati potpuno kompletan i operativan birački spisak i mogućnost da se eventualno projekat provjeri“, rekao je Danilović novinarima.

On je podsjetio da lokalni izbori u Tivtu najkasnije moraju biti održani do 20. marta.

„Moj današnji zaključak je da je te izbore nemoguće održati, a da prethodno imamo provjeren sistem“, ocijenio je Danilović.

Prema njegovim riječima, zabrinjava činjenica da na današnji dan 15 hiljada građana Crne Gore nema biometrijska dokumenta, a od toga je četiri hiljade ljudi ima više od 70 godina.

To, kako je dodao, smatra propustima koji su nedopustivi.

Zabrinjava, rekao je, da još uvijek nije potpisan ugovor za nabavku AFIS sistema i činjenica da će možda biti potpisan do kraja mjeseca.

„Dio političkog dogovora je bio da AFIS sistem bude pušten nad jedinstvenim biračkim spiskom čime će se otkloniti duplirani glasovi i dobiti do kraja provjerljiv i čist izborni spisak“, ukazao je Danilović.

On je naveo da će pregovori sa nekom firmom do kraja mjeseca biti okončani, a ukoliko ugovor bude potisan, sistem može biti operativan za tri, četiri mjeseca.

Danilović je dodao da se u međuvremenu broj birača povećao do 527 hiljada, a da je broj stanovnika ostao isti.

„Crna Gora po glavi stanovnika ima daleko najviše ljudi sa pravom glasa u Evropi“, rekao je on.

Fukcioner Demokrata, Neven Gošović, kazao je da u Crnoj Gori izbori ne mogu biti raspisani ni održani, jer nijesu stvoreni uslovi koje zakon propisuje da bi se oni mogli održati.

„Nezadovoljavajuće je što ne možemo sa preciznošću ni reći kad će ti uslovi biti stvoreni“, naveo je Gošović.

On je ukazao da tek treba da uslijedi kontrola DIK-a za vođenje izbornih spiskova, što do sad nije učinjeno.

Funkcioner Građanskog pokreta URA, Neđeljko Rudović, rekao je da su na sjednici zahtijevali da MUP objasni kako je moguće da je u Crnoj Gori 527 hiljada birača, što je, kako smatra, neubičajno visoka cifra.

„U evropskim uređenim državama se u biračkom spisku obično nalazi oko 70 odsto stanovnika, a u Crnoj Gori skoro 90 odsto“, ukazao je Rudović.

On je naveo da su na sjednici od DIK-a zahtijevali da kažu kako namjeravaju da spriječe eventualne probleme na biračkim mjestima, s obzirom na to da će uvid u birački spisak za određena biračka mjesta imati samo predsjednik biračkog odbora i njegov zamjenik.

Prema riječima Rudovića, najfrapantnija činjenica koja govori o tome koliko je vlast neozbiljna je nabavka AFIS sistema koji će možda biti stavljen u upotrebu u martu.

„Sve to pokazuje koliko je sadašnja vlast pristupila ovom poslu neodgovorno i probudila sumnje da ne želi da sprovede u djelo ono što je dvotrećinska većina i dogovor postignut uz pomoć Evropske unije i predstvnika civilnog društva“, ocijenio je Rudović.

On je dodao da URA ne želi da prihvati objašnjenja da su za ovako nešto krivi pojedinci, činovnici u državnim organima.

„Vjerujemo da je ovo odraz nemanja političke volje u vrhu vlastu da dobijemo ambijent za sprovođenje izbora koji će omogućiti da se prepozna stvarna volja građana u konačnim rezultatima“, smatra Rudović.

Koopredsjedavajući Radne grupe, Milutin Simović, naveo je da je danas predložio, a predstavnici Radne grupe prihvatili, da se nadležni državne institucije obavežu da za neki naredni period pripreme akcione planove.

On je precizirao da će u akcionim planovima biti precizirano koje su obaveze po pojedinom zakonu vezane za pojedine članove, šta su do sad uradili, šta namjeravaju i u kojem roku da urade.

„Mislim da će ta kratkoća i jasnoća akcionih planova svima nama omogućiti lakši i efikasniji monitoring, a nadležnim institucijama značiće dodatnu obaveznost i odgovornost za realizaciju svojih obaveza“, smatra Simović.

On je, kako je rekao, siguran da je zadatak svih koji su uključeni u taj proces da pripreme ukupni ambijent, ne samo za izbore u Tivtu, nego za sve sledeće izbore i da važeće izborno zakonodavstvo bude do kraja implementirano.

Simović smatra da će nadležne državne institucije uz podršku parlameta doprinijeti da naredni izborni ciklusi budu organizovani po važećem izbornom zakonodavstvu, vodeći računa o svim rokovima.

Ušitan o broju birača u odnosu na ukupan broj stanovnika, Simović je kazao „kako to da se pravi razlki između biračkog spiska i podataka koje smo dobili na popisu“.

On je pojasnio da je više puta saopšteno od nadležnih institucija, prije svega od Monstata koji je nadležan za realizaciju popisa, da je prosto nemoguće upoređivati dvije statistike koje su po svojoj metodologiji potpuno suprotne.

„Metodologija popisa i biračkog spiska su neuporedive kategorije“, precizirao je Simović.

On je pojasnio da je popis sproveden kao statistička akcija, a birački spisak se vodi u skladu sa adekvatnim zakonskim propisima. „Ta razlika može da zbunjuje samo one koji ne razumiju ili politički ne žele da razumiju“.

Komentarišući to što 15 hiljada građana nema biometrijsku ličnu kartu, Simović je podsjetio da su u prethodnom periodu imali više akcija koje su obavezivale nadležne institucije da ubrzaju postupak.

„Dobijanje nove lične karte nije samo obaveza MUP-a, naprotiv, to je, prije svega, obaveza svakog građanina koja je propisana u Zakonu o ličnoj karti“, poručio je on.

Na sjutrašnjoj sjednici Radne grupe, kako je planirano, direktor Agencije za sprječavanje korupcije i predsjednik Savjeta te agencije.

( Mina )