Vujičić: Unaprijediti saradnju policije i Tužilaštva

Saradnja između policije i Tužilaštva nije na nivou na kom bi trebala da bude, ocijenili su iz Građanske alijanse (GA) poručujući da se ona mora kvalitetnije unaprijediti.

Takva saradnja, kako smatra koordinator pravnog programa u GA, Zoran Vujičić, datira od usvajanja Tužilačke istrage.

On je ukazao da je važnost i značaj dobre koordinacije razmjene informacija između Tužilaštva i policije višestruka.

“Prije svega, rezultat ove saradnje se direktno reflektuje pred sudovima u Crnoj Gori jer na osnovu kvalitetnih dokaza koji se pribave tokom istrage, sudovi presuđuju. A svjesni smo činjenice da su mnoge presude bile oslobađajuće ili su tužioci u toku postupka išli ka izmjeni pravne kvalifikacije djela", kazao je Vujičić agencije MINA.

On je dodao da „blagodeti“ lošije komunikacije, imaju svi oni koji krše zakon i za koji se gone po službenoj dužnosti.

Prema njegovim riječima, na to ne ukazuje samo civilni sektor već i međunarodna zajednica.

"Naime u izvještaju Evropske komisije o stanju u Crnoj Gori za 2015. godinu kaže se da u „praksi, saradnja između policije i tužilaštva u pretkrivičnim postupcima još uvijek treba da se poboljša”", pojasnio je Vujičić.

On je naveo da tužioci, sudije i policija nemaju dovoljno institucionalnih i operativnih kapaciteta kada je u pitanju sprovođenje zakona.

“Većina navoda o korupciji koje prima državno tužilaštvo dolazi od predstavnika javnosti i nevladinih organizacija. Veoma mali broj slučajeva je dostavljen od strane policije“, kazao je Vujičić.

On je dodao da krivične prijave po nepoznatim učiniocima zabrinjavaju.

“U izvještaju Tužilačkog savjeta za prošle godinu se kaže da uz prijave neotkrivenih krivičnih djela iz ranijeg perioda, na kraju 2014. godine ostalo je 9.156 krivičnih prijava po nepoznatim učiniocima - kod viših državnih tužilaštava 315”, precizirao je Vujičić.

On je poručio da zabrinjava što je i pored aktivnosti policije u odnosu na ukupan kriminalitet u izvještajnoj godini, visok procenat neotkrivenih učinilaca krivičnih djela.

Prema njegovim riječima, najsvježiji primjer je odlaganje izbora šefa Specijalnog tima i probijanja rokova predviđenih za taj izbor, a koji će u radu odgovarati glavnom specijalnom tužiocu prema zakonu o Specijalnom tužilaštvu.

To, kako smatra Vujičić, osim što smanjuje efikasnost rada specijalnog tužioca u borbi protiv organizovanog kriminala šalje i lošu poruku građanima.

On je naveo da je primjer komadanta Specijalne antiterorističke jedinice koji tužiocu nije pomogao u rasvjetljavanju prekoračenja ovlašćenja pripadnika te jedinice prema građanima tokom protesta u oktobru nešto što ne smije da se dešava.

"Njihova je uloga da tijesno sarađuju i ona ima uporište u zakonu", ukazao je Vujičić.

GA je, kako je dodao, u svom istraživanju vezanom za prava pritvorenih lica ukazala da se lica lišena slobode u najvećem broju slučajeva ne sprovode odmah bez odlaganja, kako je zakonom definisano, nadležnom tužiocu ili nadležnom organu za prekršaje.

Prema njegovim rijčima, to je posebno izraženo u slučajevima kada su lica lišena slobode u periodu od 23 do sedam sati.

“Upravo ova situacija dovodila je da se određeni broj lica lišenih slobode zadržavao u prostorijama za zadržavanje do trenutka sprovođenja nadležnom državnom tužiocu, znači prije donošenja rješenja o zadržavanju”, rekao je Vujičić.

On je pojasnio da su u određenim slučajevima pojedini centri bezbjednosti fizičkim prisustvom jednog ili dva policijska službenika u službenim prostorijama (kancelarijama), hodnicima, policijskim automobilima obezbjeđivali lica lišena slobode do trenutka njihovog sprovođenja.

“Na taj način su policijski službenici bili onemogućeni da rade svoj osnovni posao jer su morali da fizičkim prisustvom obezbjeđuju privedena lica”, smatra Vujičić.

Ovi primjeri, kako je ocijenio, ukazuju da u narednom periodu saradnja policije i Tužilaštva mora biti kvalitetnije unaprijeđena.

“Mora se ići na jačanje kapaciteta kao i ulaganje u nove tehničke opreme čime će se adekvatno parirati ljudima sa one strane zakona. Iz cijele priče ne smijemo isključiti i sudove koji u pojedinim predmetima ping pong efektom nižih i visših sudskih instanci umanjuju rad tužilaca i policije”, poručio je Vujičić.

( Mina )