Slike koje pozivaju da uđete u njih
O djelima umjetnika govorila je istoričarka umjetnosti Ljiljana Karadžić koja je navela da ono što možemo vidjeti na Irvinovim slikama na prvi pogled djeluje prepoznatljivo - ribe i morsko dno, ali da te slike “na poseban, hipnotički način pozivaju da uđete u njih”
U saradnji sa Centrom za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore (CEKUM), u Galeriji “Velimir A. Leković” otvorena je samostalna izložba “Podvodni zapisi” akademskog umjetnika iz Berana Irvina Masličića.
O djelima umjetnika govorila je istoričarka umjetnosti Ljiljana Karadžić koja je navela da ono što možemo vidjeti na Irvinovim slikama na prvi pogled djeluje prepoznatljivo - ribe i morsko dno, ali da te slike “na poseban, hipnotički način pozivaju da uđete u njih”.
“I zaista, ako se u njih zagedamo, posebno ako smo sami, možemo da imamo duboki doživljaj svijeta ispod vode. Ta hipnotička povezanost sa podvodnim svijetom ovdje nije predstavljena realistički, umjetnik ne slika anatomski precizno ribe, školjke, sunđere, morsko dno, već sve to prevodi edukovanim jezikom koji ima nepogrešivi osjećaj za ono što je suštinsko”, rekla je Karadžićeva.
“Mi tako ovdje imamo slike koje su, ako bismo koristili parametre i odrednice iz istorije umjetnosti i likovne kritike, negdje između enformela, ekspresionizma, a povremeno i lirske apstrakcije”, dodala je ona.
Karadžićeva je istakla da su na Masličićevim slikama vrlo bitne pozadine koje postaju slike same za sebe: nekada im je faktura vrlo gusta, raskošna, skoro barokna, sa predivnom, a istovremeno sofisticiranom orkestracijom boja koje su “negdje pastelne, negdje intenzivinije”, koje umjetnik “negdje finim pokretima prevodi u lirski osjećaj”.
“Orkestracija boja je suvo mediteranska i to je ono što je karakteristično za čitav njegov specifičan slikarski opus satkan od niza zahvata koji su intuinitivni, a sa druge strane i promišljeni, ovdje ima koncentracije pomoću koje se trudi da završi taj autonomni likovni jezik”, istakla je ona.
“Karateristika njegovih slika je da sve imaju neke principe organskog rasta. Kao da su žive, svaki sloj je produkt prethodnog, oni se nadovezuju i zgušnjavaju, kao da se smjenjuju post i gozba u slikarskom smislu, gusto i raskošno, barokno i realističko. Crtež je tu samo da naglasi teksturu. Od Irvina možemo samo da očekujemo napredak u budućnosti”, zaključila je Karadžić.
Posjetioce su pozdravili autor i Izedina Adžović Škrijelj, predstavnica CEKUM-a.
U postavci su 33 slike rađene kombinovanom, i tehnikama akril i ulje na platnu, a na uvidu su barskoj likovnoj publici do 20. decembra.
( Radomir Petrić )