Vujović: Samohranih roditelja više nego što se pretpostavlja

U Crnoj Gori populacija samohranih roditelja i jednoroditeljskih porodica je brojnija nego što se pretpostavlja, a borba za njihovu punu društvenu vidljivost i razbijanje predrasuda tek predstoji, kazala je predsjednica Udruženja samohranih roditelja, Snežana Vujović.

Vujović je, na panel diskusiji „Položaj samohranih roditelja u Crnoj Gori", kazala da je Udruženje sprovelo anketno istraživanje u kome je učestvovalo 110 samohranih roditelja iz Podgorice, Bara i Pljevalja.

Istakla je da se dobijeni podaci ne mogu smatrati reprezentativnim na populaciji samohranih roditelja, ali daju, kako je objasnila, indikativnu sliku o izazovima sa kojima se ta populacija bori.

„U istraživanju je učestvovalo 35 samohranih porodica iz Podgorice, 36 iz Pljevalja i 39 iz Bara. Kada je riječ o broju djece, 110 anketiranih samohranih roditelja izdržava 202 djece. Većina samohranih roditelja izdržava više od jednog djeteta“, navela je.

Prema njenim riječima, ti podaci ukazuju da je popualcija samohranih roditelja i jednoroditeljskih porodica brojnija nego što se pretpostavlja, kao i da, kako je kazala, najveći broj samohranih porodica u crnogorskom društvu čine majke sa djecom.

„Najučestaliji uzrok stvaranja jednoroditeljske porodice u zadnje vrijeme su razvodi, koji bilježe stalnu stopu rasta, dok je značajan postotak porodica koje su jednoroditeljske uslijed smrti jednog od roditelja“, rekla je Vujović.

Kazala je da su i dalje prisutni stereotipi o razvedenim majkama koji se povezuju sa njihovim neuspjehom u području bračnog i porodičnog života, dok nevjenčane majke, kako je upozorila, nailaze na još veće probleme.

„U Crnoj Gori još uvijek postoje predrasude o jednoroditeljskim porodicama, pa borba za punu društvenu vidljivost i razbijanje predrasuda tek predstoji“, rekla je Vujović.

Kazala je da je istraživanje Udruženja pokazalo da 27,4 odsto samohranih roditelja dobija presudom utvrđeni mjesečni iznos za izdržavanje djece od drugog roditelja.

„Najčešći razlozi, kako oni kažu, za izostanak isplate alimentacije su nezaposlenost drugog roditelja, konfliktni odnosi ili izostanak kontakta među bivšim supružnicima, izostanak tužbe, izdržavanje kazne zatvora, liječenje od bolesti zavisnosti“, pojasnila je Vujović.

Značajan broj samohranih roditelja, kako je dodala, čine mlade osobe.

„Značajan broj samohranih roditelja nema riješeno stambeno pitanje, žive kao podstanari, veliki broj njih je nezaposlen ili su angažovani na poslovima povremenog ili nestalnog karaktera. Postoje indicije da se broj samohranih rodtelja povećava“, kazala je Vujović.

Ukazala je da iskustva samohranih roditelja pokazuju nedovoljnu podršku društva u ostvarivanju svoje odgovorne porodične uloge.

Predstavnik Zavoda za zapošljavanje Aleksandar Rakočević kazao je da ta institucija u svojoj tehnologiji rada nema prepoznatu ciljnu grupu samohranih roditelja.

„Trenutno na našoj evidenciji imamo 1.335 osoba koje su se na dobrovoljnoj osnovi izjasnile kao razvedene i 266 njih koji su rekli da su udovci, odnosno udovice. Evidentna je srazmjera u odnosu na podatke MONSTAT-a što ukazuje da se u Crnoj Gori jo uvijek nije poželjno izjasniti o nekim stvarima“, kazao je Rakočević.

On smatra da je ključni problem u zapošljavanju samohranih roditelja smanjena mobilnost usled obaveza prema porodici.

Vesna Cimbaljević iz Ministarstva rada i socijalnog staranja podsjetila je da je položaj samohranih roditelja regulisan Zakonom o socijalnoj i dječijoj zaštiti, koji je, kako je navela, usaglašan sa svim međunarodnim standardima.

„Navedenim Zakonom propisano je da socijalna i dječija zaštita imaju za cilj unapređenje kvaliteta života i osnaživanje za samostalan i produktivan život pojedinca i porodice. U ostvarivanju ovih ciljeva, posebno se štite i samohrani roditelj sa djetetom bez porodične podrške i odgovorajućih uslova za život“, istakla je Cimbaljević.

Prava koja samohrani rodtelji po ovom Zakonu mogu ostvariti su, kako je objasnila, pravo na osnovna materijalna davanja i usluge socijalne i dječije zaštite.

Panel diskusija je realizovana u okviru projekta „Sitnim koracima do cilja“ koji je podržan kroz program De facto strong koji realizuje Fond za aktivno građanstvo - Fakt, a finansira Evropska unija (EU) posredstvom Delegacije EU u Crnoj Gori.

( Vijesti online )