Sa Zakonom o zabrani diskriminacije OSI potrebno uskladiti 30 akata
Predsjednik Saveza slijepih Crne Gore Božidar Denda kazao je da osnovni izazovi sa kojima se suočavaju organizacije OSI odnose na pitanje statusa i način finansiranja, koji dovode u pitanje, kako je naveo, njihovu egzistenciju
U Crnoj Gori 30 zakona treba uskladiti sa odredbama novog Zakona o zabrani diskriminacije osoba sa invaliditetom (OSI), saopštila je generalna direktorka Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava, Blanka Radošević Marović.
Ona je na okruglom stolu “Mogućnosti i izazovi organizacija OSI u ostvarivanju svojih ciljeva i misije”, koju je organizovao Savez slijepih Crne Gore, podsjetila da je Vlada ove godine donijela Zakon o zabrani diskriminacije OSI koji je, kako je objasnila, u velikom procentu usklađen sa Konvencijom Ujedinjenih nacija o pravima OSI.
„Zakon je, sa novouvedenim oblicima diskriminacije, uvođenjenjem kaznenih mjera za koje su zaprijećene maksimalno visoke kazne u okviru našeg pravnog poretka, postigao jako visoke standarde u ovoj oblasti“, rekla je Radošević Marović u PR Centru.
Ministarstvo je, kako je ukazala, formiralo ekspertski tim u koji su bili uključeni predstavnici svih državnih organa i nevladinih organizacija na koje se odredbe tog Zakona odnose, a koji je analizirao usklađenost tog akta sa 56 zakona u okviru pravnog poretka Crne Gore.
„Rezultat analize je pokazao da je 30 zakona dobilo negativnu ocjenu sa preporukom za usklađivanje. Samo sedam zakona je dobilo ocjenu usklađeni, dva nova zakona je potrebno usvojiti“, navela je Radošević Marović.
Prema njenim riječima, još je u fazi analize deset zakona, koji zahtijevaju dodatno usaglašavanje predstavnika državnih organa i članova ekspertskog tima.
Radošević Marović je najavila da će Ministarstvo za ljudska i manjinska prava početkom naredne godine formirati radnu grupu za izradu nove strategije koja će se baviti zaštitom OSI od diskriminacije.
Predsjednik Saveza slijepih Crne Gore Božidar Denda kazao je da osnovni izazovi sa kojima se suočavaju organizacije OSI odnose na pitanje statusa i način finansiranja, koji dovode u pitanje, kako je naveo, njihovu egzistenciju.
„Ukoliko se pitanje statusa i finansiranja naših organizacija ne riješi na adekvatan način onda će se problem kvaliteta njihovog rada uvijek postavljati kao mogući. Koliko god da imate kvalitetne kadrove ili tehniku, ili koliko god da ste dobro organizovani, ukoliko vam nedostaju finansijska sredstva, vi prije zapadate u probleme", naveo je on.
Denda je rekao da u Crnoj Gori ne postoji nijedna novina koja izlazi u pristupačnom formatu za OSI.
"Nijedan televizijski kanal nije prilagođen i osobe oštećenog vida televiziju mogu da prate kao što osobe bez invaliditeta prate radio program. Na Zapadu je dugo odomaćena praksa audio deskripcije", rekao je on.
Denda je rekao da se u Crnoj Gori malo priča osobama koje imaju disleksiju, a koja spada u nevidljivi invaliditet.
„Disleksija je posebna vrsta oštećenja koja za posledicu ima smanjenu mogućnost prepoznavanja štampanog teksta ili potpuni gubitak te mogućnosti. U Crnoj Gori do danas nemamo ozbiljnije sprovedena istraživanja koja bi pokazala brojnost OSI", kazao je on.
Izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore Goran Macanović kazao je da ta organizacija kao i prethodnih godina kroz različite aktivnosti obilježava 3. decembar Međunarodni dan OSI.
„Cilj nam je da, kroz aktivnosti koje realizujemo, ukažemo na mogućnost i sposobnost osoba oštećenog vida“, rekao je Macanović.
( Mina )