Posljednja NATO kocka na Mediteranu

Sve države evropskog dijela Mediterana od danas će praktično biti pod NATO kišobranom nakon što ministri 28 članica iz Brisela upute zvaničan poziv Crnoj Gori da im se prdruži.

Sve države koje su do sada dobile pozivnicu za NATO nakon godinu do godinu i po postale su članice Alijanse, iako u tom periodu Crnoj Gori predstoji dosta posla.

Uz Sloveniju i Hrvatsku, Crna Gora će postati treća država nastala iz SFRJ koja je pozvana u Alijansu, dok su na Balkanu članice NATO još Bugarska, Rumunija, Grčka i Albanija.

NATO je 1949. osnovalo 10 evropskih država pomognutih SAD i Kanadom, kako bi prema riječima prvog generalnog sekretara Lorda Ismaja, "držali Amerikance unutar saveza, Ruse po strani, a Njemce pod kontrolom".

Grčka i Turska prve su se priključile Alijansi 1952, Zapadna Njemačka 1955, a Španija 1982. godine. Češka, Mađarska i Poljska postale su članice 1999. godine, Bugarska, Estonija, Letonija, Litvanija, Rumunija, Slovačka i Slovenija 2004. dok su Albanija i Hrvatska ušle u zadnjem krugu proširenja 2009.

Iako najveći broj članica Alijanse čine evropske države, šest od ukupno 28 članica EU - Švedska, Austrija, Finska, Irska, Kipar i Malta zadržale su vojnu neutralnost.

Vojnu neutralnost Finska je proglasila potpisivanjem Sporazuma o prijateljstvu sa SSSR-om 1948. i odbijanjem prijeko potrebne pomoći iz SAD krot Maršalov plan, pravdajući se da želi da ostane van sukoba interesa velikih sila. Neutralnost i Staljinova smrt zaslužni su za uklanjanje sovjetske vojne baze sa teritorije Finske 1955, ali su Sovjeti nekoliko puta pokušali da je uvuku u određenu vrstu vojne i odbrambene saradnje.

Jedna od rijetkih država u Evropi koja je uspjela da sačuva vojnu neutralnost tokom Drugog svetskog rata je Švedska, za razliku od primjera radi Austrije ili Danske koju je okupirala Hitlerova Njemačka.

Tokom rata Šveđani, nezavisni od 1814. su u nekoliko navrata izvozili proizvode za Hitlerovu ratnu industriju i dozvoljavali njemačkim trupama da pređu preko njene teritorije, ali su status vojno neutralne države zadržali zahvaljujući grofu grofu Folkeu Bernadotu, koji je tokom rata dogovorio oslobađanje oko 31 hiljade zarobljenih vojnika iz njemačkih logora, a spasao 450 danskih Jevreja. Švedska je danas u Partnerstvu za mir, a njeni vojnici su učestvovali u NATO misijama na Kosovu i u Avganistanu.

Austrija je bez neutralnosti ostala prilikom pripajanja Hitlerovoj Njemačkoj, ali je već nakon rata vratila posebnim memorandumom potpisanim sa SSSR-om. Tada se obavezala da status neutralne države proglasi posebnim zakonom, dok bi joj suverenitet i teritorijalni integritet garantovale okupacione sile. Poput Švedske, trenutno je u Partnerstvu za mir, a njeni vojnici učestvovali su u misijama u Bosni, Avganistanu i na Kosovu.

Među vojno neutralnim članicama Unije je i Irska, koja je takav status proglasila zbog nemogućnosti da uspješno finansira modernizaciju odbrane, ali i da bi se distancirala od politike Velike Britanije, koja je među osnivačima NATO.

Nakon učlanjenja u EU, Evropski savjet je potvrdio Irskoj pravo da očuva neutralni status, ali je ta država postala članica Partnerstva za mir. I njeni vojnici učestvovali su u misijama na Kosovu i Avganistanu.

Malta i Kipar proglasile su neutralnost 1980. godine, po zatvaranju britanskih i NATO baza na njihovoj teritoriji. One su se tada obavezale da neće ulaziti u vojne alijanse niti dozvoliti strane trupe ili strane baze na svojoj teritoriji.

Lukšić u Briselu čeka zvaničan poziv, Đukanović zakazao koktel

Njemački šef diplomatije Valter Štajnmajer kazao je da su članice NATO saglasne da se Crnoj Gori uputi poziv za članstvo, navodeći da Njemačka podržava slanje pozivnice Crnoj Gori.

"Mislim da su i moje kolege u istom pravcu. Mislim da Crna Gora treba da bude ohrabrena sjutrašnjom raspravom”, kazao je Štajnmaje novinarima u sjedištu NATO-a.

Ministar spoljnih poslova Danske Kristijan Jensen rekao je da će navjerovatnije danas biti upućena pozivnica crnoj Gori za ulazak u Alijansu.

Danska se ranije nije izjašnjavala o članstvu Crne Gore, a prema pisanju Rojtersa, prije odluke da li će podržati poziv, čekala da vidi da li će biti konsenzusa među ostalim članicama.

Poljski ministar vanjskih poslova Vitold Vaščikovski rekao je da se Poljska nada da će odluka u vezi sa upućivanjem poziv Crnoj Gori biti pozitivna.

"Odluka će biti donijeta sjutra, sačekaćemo i vidjeti. Što se tiče Poljske, mi se nadamo da će to biti pozitivna odluka. NATO treba da bude otvoren i da se širi, jer što je veći NATO i ima više demokratskih zemalja sa usvojenim NATO standardima, to bolje po bezbjednost Evrope", kazao je Vaščikovski, dok je mađarski šef diplomatije Peter Sijarto kazao da Mađarska ne razumje zašto Crna Gora ranije nije pozvana.

Sastanak ministara članica Alijanse na kojem će biti donijeta odluka zakazan je za danas u 8.30 časova, dok će se sat kasnije medijima obratiti generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg i crnogorski šef diplomatije Igor Lukšić.

Premijer Milo Đukanović za podne je zakazao koktel u vili “Gorica”, kako se navodi u saopštenju iz Đukanovićevog kabineta, na koktel su pozvani članovi Vlade, diplomatskog kora i predstavnici medija.

SAD za odbranu godišnje troši nekoliko puta više od Rusije

Članice NATO-a čine polovinu od 10 država koje godišnje najviše ulažu u vojni budžet.

Među svjetskim silama koje najviše ulažu u vojsku prednjače SAD, čiji je odbranbeni budžet preko 600 miljardi dolara. Iako su dostupni podaci različiti i variraju od 129 do 200 milijardi dolara, činjenica je da je Kina druga država u svijetu po ulaganjima i da stalno ulažu više u vojsku.

Rusija je treća sa budžetom od, prema različitim izvorima 64 do 96 miljaradi dolara. Među prvih deset su Britanija sa 54 milijarde, Francuska i Njemačka sa ulaganjima između 30 i 40 miljardi, dok nešto manje vojne bužete imaju Italija i Turska.

( Samir Kajošević, Vladan Žugić, Darvin Murić )