Pionirski poduhvat NVO: Eliminisali 90 tona električnog otpada
NVO "Zeleno srce", uz podršku "Hemosana" za samo godinu i po sakupila, legalno skladištila i izvezla opasni EE otpad
Nevladino udruženje "Zeleno srce" do sada je sakupilo, legalno skladištilo i izvezlo iz Crne Gore 90 tona elektronskog i električnog otpada.
Poseban kuriozitet predstavlja činjenica da je tolika količina EE otpada eliminisana u samo godinu i po dana, a da ta nevladina organizacija postoji dvije godine, taman koliko i njihov prvi ekološko-energetski portal u Crnoj Gori.
"Uzimajući u obzir da je EE otpad klasifikovan kao opasan otpad, vrlo kancerogenog sastava, a zbog nepostojanja sistema za sakupljanje takve vrste otpada, odlučili smo da pokrenemo projekat u kome nas je finansijski podržala licencirana firma "Hemosan" iz Bar, a kroz memorandum o saradnji Agencija za zaštitu životne sredine i Ministrstvo održivog razvoja. Do sada je u projektu učestvovalo 70 institucija, banaka, preduzeća", kazao je "Vijestima" drektor te NVO Petar Krivokapić.
EE otpad se odvozi u Luku Bar, tamo se skladišti po direktivama EU i odvozi izvan Crne Gore u postrojenja za reciklažu takve vrste otpada. Najmanju podršku u "oslobađanju" od te vrste opasnog otpada, imali su, kako navodi, od državnih institucija. Tako se, na primjer, iako su najveći proizvođači, od 17 ministarstva jedino Ministarstvo prosvjete odlučilo da na tako rganizovan način preda iskorišteni EE otpad.
"Po Zakonu su sva pravna lica dužna da nakon rashodovanja EE otpad predaju licenciranim firmama uz nadoknadu za transport i skladištenje. Naš partner u projektu „Hemosan“ je prepoznao važnost promjene svijesti prema odlaganju EE otpada, zato su se odrekli dijela svojih prihoda i besplatno odvozili, skladištili i razvrstavali opasan otpad od društveno odgovornih pravnih lica sa kojima smo se dogovorili o saradnji u projektu, na šta smo im veoma zahvalni", kazao je Krivokapić.
Ona navodi da je primjena zakona u ovom slučaju vrlo slaba, i da će insistirati kod nadležnih da se inspekcijske službe ažurnije uključe u rješavanje problema nelegalnog odlaganja EE otpada.
"Procjene su da ovakav otpad pet puta brže raste od komunalnog otpada, a u zemljama EU se u prosjeku godišnje, po stanovniku, generiše 14 kilograma ovakvog otpada. Kod nas ne postoje tačne procjene. Apelujemo na Agenciju za imovinu, Vladu i ministarstva da se kao najveći generatori otpada uključe u ovaj projekat. Naši dopisi su upućeni na sve adrese, a za sada je jedino odazvalo Ministarsto prosvjete. Svakako da bi nam dodatna pomoć omogućila da projekat proširimo", kazao je Krivokapić.
On navodi da je tom konkretnom akcijom, ali i preko portala, "Zeleno srce" htjelo da ukaže da reciklaža danas predstavlja nešto što bi trebalo da postane savremeni stil života.
"Svakodnevnim povećavanjem količina otpada, povećava se i javni interes za ovaj ekološki problem. S druge strane, energije je sve manje, zato je sve skuplja i moramo je proizvoditi iz alternativnih izvora. Najrasprostranjeniji i možda najjednostavniji način zaštite sredine u kojoj živimo jeste recikliranje. Recikliranjem osiguravamo očuvanje prirode i prirodnih sirovina, smanjenje zagađenosti, štednju skupe i dragocjene energije kao i veoma bitno smanjenje prostora potrebnog za deponije", smatra Krivokapić.
Na pitanje koliko je reciklaža isplativa, on je kazao da je sada ključna stvar preduzeti mjere da se svijest društva dovede na taj nivo da se reciklaža usvoji kao opštedruštveno prihvaćen model uštede energije i sredstava, prilika za nova radna mjesta, čistiji vazduh i okolinu, obaveza svih generatora otpada, i da se tek u narednim fazama može govoriti o isplativosti, u smislu profita.
Kalkulator reciklaže: Koliko se uštedi struje i kako je koristiti
NVO "Zeleno srce" pokušalo je na svom portalu da objasni i prednosti reciklaže, postavivši kalkulator recikliranja. Računica pokazuje da, ukoliko neko nedjeljno selektuje 100 komada staklenih boca, godišnje omogući recikliranje 5.200 komada, pri čemu se uštedi 3.640 kilovatsati struje.
Na godišnjem nivou, to znači da fluorescentna sijalica može svijetliti više od 1.545 dana, obična sijalica od 60 vati više od 361 dana, računar se može napajati više od 72 dana, a TV više od 46 dana, dok se selekcijom staklenih boca na godšnjem nivou smanjuje emitovanje ugljen dioksida (CO2) za 910 kilograma.
Za 100 komada alu limenki nedjeljno omogućuje se recikliranje 5.200 komada pri čemu se uštedi 2.080 kilovata. To znači da se za cijelu godinu uštedi energija da fluorescentna sijalica može svijetliti više od 3.709 dana, obična sijalica od 60 vati 866 dana, računar se može napajati 173 dana, TV 112 dana, a emotovanje CO2 se smanjuje za 1.159,6 kilograma.
Nedjeljna selekcija 100 kilograma starog papira, omogućava recikliranje 5.200 kilograma, pri čemu se uštedi 15.600 kilovata, dovoljno da fluorescentna sijalica može svijetliti 1.329 dana, obična sijalica od 60 vati 310 dana, računar se može napajati 62 dana, TV 40 dana, dok se emitovanje CO2 smanjuje za 2.080 kilograma godišnje.
Ukoliko neko nedjeljeno selektuje 100 komada PET boca, godišnje se uštedi 18.200 kilovat sati struje, zahvaljujući kojoj fluoroscentna sijalica može svijetliti 3.802 dana, obična sijalica 888 dana, računar se može napajati 177, a TV 115 dana, dok se emitovanje CO2 smanjuje za 338 kilograma godišnje.
( Dejan Peruničić )