Generalni štrajk ako i radnicima ne povećaju plate

Ukoliko Vlada ne prihvati predloge sindikata za izmjene predloga zakona o javnom sektoru ili se pregovorima ne dođe do prihvatljivog rješenja moguć je i generalni štrajk zaposlenih u svim javnim službama, saopštili su predstavnici Saveza sindikata i Unije slobodnih sindikata na konferenciji za novinare.

Oni su podsjetili da je Vlada usvojila svoju verziju ovog predloga zakona koja definiše zarade i prava oko 50 hiljada zaposlenih u javnom sektoru, bez dogovora sa sindikatima na Socijalnom savjetu. Kako je navedeno ovim zakonom se zarade oko 800 funkcionera u grupama A, B i C povećavaju i za duplo, dok se svim ostalim zaposlenima (grupa D) uvećavaju jedan - dva odsto ili nimalo.

Povećanje zarada za zaposlene koje oni traži značilo bi uvećanje budžeta za plate od 30 miliona eura na godišnjem nivou, a imaju i predloge kako da Vlada obezbjedi taj novac.

Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković kazao je da donošenje ovog zakona traje dvije godine i da su na početku oba sindikata podržala da se jednim zakonom uredi oba oblast, međutim posljednji sastanak radne grupe održan je krajem prošle godine a Vlada je prije tri sedmice usvojila svoju verziju predloga zakona. On je kazao da su zaposleni u javnom sektoru ogorčeni ovim predlogom.

Generalni sekretar Saveza Sindikata Duško Zarubica kazao je da radna grupa Vlade i sindikata do četvrtka treba da napravi novo rješenje koje bi bilo poslato Skupštini.

On je kazao da su zamjerke oba sindikata da se jedinstveno povećaju koeficijenti poslova svrstanih u grupu D, da ostane dodatak na zaradu za minuli rad, da se zadrži rješenje da se otpremnine utvrđuju kolektivnim ugovorom a ne podzakonskim aktom, da se zaposlenim u državnim preduzećima koji loše posluju ne smanjuju zarade već menadžerima, da funkcioneri plate nakon odlaska sa funkcije primaju najduže do šest mjeseci a ne dvije godine, kao i da se ostavi rok od 90 dana da se kolektivni ugovori usklade sa zakonom.

Zarubica i Keković kazali su da dobijaju podršku velikog broja sindikalnih organizacija iz javnog sektora koji potpisuju peticiju, da su oko ovih predloga jedinstveni i da u naredna dva dana prednost daju dijalogu sa Vladom.

Keković je kazao da će, ukoliko budu prisiljeni da pozovu na generalni štrajk, to biti prvi generalni štrajk zaposlenih u javnom sektoru u Crnoj Gori.

On je kazao da već godinama predlažu Vladi kako da poveća budžetske prihode i obezbjedi novac za povećanje mizernih zarada zaposlenih u javnom sektoru.

"Jedna od mjera koju smo predlagali bila je bolja naplata poreskog duga. Tada je poreski dug bio 200 miliona a sada je 700 miliona. Tražilo smo podatke o tome za koliko zaposlenih se uplaćuju porezi i doprinosi na zarade. To smo dobili samo za 2009. i nikada više. Prema tim podacima država nije naplatila 60 miliona eura za doprinose i 20 miliona za porez na zaradu. To se odnosi na one koji su legalno zaposleni a imamo i još 30 hiljada radnika koji rade na crno", kazao je Keković.

On je podsjetio da su Vladi tada predlagali akciju smanjenja rada na crno, uvođenje poreza na finansijske transakcije i na luksuz kako bi i bogatiji doprinijeli smanjenju krize, kao i oduzimanje nelegalno stečene imovine, povećanje poreza na dobit,...

"Međutim njima je izgleda najlakše da novac obezbjede tako što će zavući ruku u džep građana", kazao je Keković.

Predsjednik Sindikata stambeno-komunalne privrede pri SSCG Branislav Plamenac kazao je da su ovim predlogom funkcioneri napravili zakon da povećaju sebi plate, dok se onima sa jamanjim zaradama one najmanje povećavaju ili uopšte ne povećavaju. On je kazao da u komunalnim djelatnostima radi pet hiljada zaposlenih, da rade najteže poslove a primaju mizerne zarade.

Predsjednik Sindikata Vojske i odbrane pri USS-u Nenad Čobeljić kazao je da 2008. kada su povećavane zarade zaposlenih u javnom sektoru nisu povećane u Vojsci jer tada nisu imali sindikat i da neće dozvoliti da se sada to ponovi. On je kazao da su plate u Vojsci i odbrani, vatrogasnim i službama zaštite i spasavanja mizerne s obzirom na odgovornost posla koji obavljaju.

Predsjednik sindikata prosvjete Zvonko Pavićević objasnio je da se funkcionerima u kategorijama A, B i C plate povećavaju za duplo, dok ostalim zaposlenima u grupi D.

"Oni sebi povećavaju koeficijente sa 14 na 28 ili 32, a zaposlenima sa naprimjer 6,5 na 6,7. Ministri imaju zvaničnu platu hiljadu eura i javnost ih je sažaljevala da ministri žive od toliko, a oni su ustvari sa naknadama i dnevnicama kući nosili tri ili četiri hiljade. Sada žele da im plata bude tri hiljade, a kao neće imati ništa drugo, dok zaposlenima povećavaju zarade za nekoliko eura", kazao je Pavićević.

( Goran Kapor )