MUP: Odgovornim ponašanjem do smanjenja rizika od poplava

Smanjenju rizika od poplava svi mogu doprinijeti odgovornim ponašanjem, a za smanjenje rizika neophodno je preventivno djelovanje, poručeno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).

Generalni direktor Direktorata za vanredne situacije Mirsad Mulić je, na drugoj konferenciji Nacionalne platforme za smanjenje rizika od katastrofa, kazao da su poplave jedan od tri najdominantnija hazarda u Crnoj Gori.

„U posljednjih desetak godina naš sistem zaštite i spašavanja najviše je testiran za reagovanje u slučaju poplava. Imamo više vrsta poplava u Crnoj Gori, od onih bujičnog karaktera koje su prisutne u skoro svim djelovima Crne Gore, do onih koje su dominantne u ravničarskim krajevima, naročito u okolini Skadarskog jezera, Bjelopavlićke ravnice i Nikšićkog polja“, rekao je Mulić.

Prema njegovim riječima, iskustva su pokazala da je za smanjenje rizika od poplava neophodno, prije svega, preventivno djelovanje.

„Pod ovim podrazumijevamo odgovornost, počev od svakog građanina ponaosob, preko lokalne samouprave do najviših državnih organa. Mali koraci koje može preduzeti svaki građanin, od čišćenja odvodnih kanala, uklanjanja fizičkih prepreka za oticanje voda, propisnog odlaganja otpada i slično, za ukupan sistem predstavlju veliki korak i značajan doprinos smanjenju rizika od poplava“, kazao je Mulić.

On je rekao da se jedan dio smanjenja rizika od poplava ne može riješiti bez međudržavne saradnje, usaglašenog djelovanja i rješenja ovog problema sa susjednim državama.

„Ovdje konkretno mislimo na problem nastanka poplava u okolini Skadarskog jezera i duž rijeke Bojane. Potpuno je jasno da bez saradnje sa državnim organima Albanije ovo pitanje ne može biti riješeno na kvalitetan način. Podrška koju smo dobili od Njemačke agencije za međunarodnu saradnju – GIZ za izradu mapa rizika od poplava za ovo područje svakako će biti dragocjena u rješavanju ovih pitanja“, dodao je Mulić.

On je rekao da je evidentno da odgovornim ponašanjem svi mogu dati doprinos smanjenju rizika od poplava.

MUP je, u okviru aktivnosti Direktorata za vanredne situacije, preduzeo niz aktivnosti, kako preventivnog karaktera, tako i sa aspekta spremnosti za reagovanje u slučaju nastanka poplava.

„U tom pogledu ističem značaj velikog broja projekata čijom smo realizacijom značajno unaprijedili naš sistem. Posebno izdvajam aktuelni IPA FLOODS program koji je podržan od Evropske unije u vrijednosti za našu državu oko 500 hiljada EUR“, kazao je Mulić.

Tim projektom će, kako je saopštio, kroz formiranje timova za spašavanje od poplava, nabavku opreme i obuku značajno unaprijediti kvalitet odgovora na poplave.

„Takođe, ističem projekte koje smo realizovali i sa UNDP, UNICEF-om, OEBS-om i drugih međunarodnim organizacijama. Kroz ove projekte su realizovane obuke za operativne jedinice za zaštitu i spašavanje od poplava, nabavljena je oprema za spašavanje od poplava, a učestvovali smo i na raznim terenskim i simulacionim vježbama“, rekao je Mulić.

U predlogu zaključaka sa konferencije navodi se da planiranje u vanrednim situacijama treba biti sveobuhvatno, uzimajući u obzir sve faktore, a naročito zdravstvenu zaštitu i preporuke za evakuaciju i raseljavanje vulnerabilnih grupa.

Tu se navodi obezbjeđivanje putne infrastrukture za pristup zdravstvenih službi u cilju pružanja zdravstvenih usluga i transporta povrijeđenih ili oboljelih, kao i pravovremeno obezbjeđivanje higijenski ispravne vode za piće, adekvatno odlaganje otpadnih materija i obezbjeđivanje higijenski ispravnih namirnica trebaju biti prioritet ne samo za vrijeme, već i u neposrednom periodu nakon poplava.

Potrebno je, kako se navodi, i dalje raditi na integrisanju zdravstvenog sektora prilikom pravljenja planova za ekstremne i katastrofalne događaje kao što su poplave, jer se zdravlje često ne razmatra posebno u ovakvim planovima, a zahtijeva visok nivo koordinacije zdravstvenih sa svim ostalim institucijama.

„Formirati jedinstvenu bazu podataka tj. uspostaviti vodni informacioni sistem radi klasifikovanja, praćenja i unapređenja vodnog režima, planiranja razvoja vodne infrastrukture i upravljanja vodama u Crnoj Gori, a sve u cilju integralnog upravljanja rizikom od poplava“, navodi se u rpedlogu zaključaka, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova.

Neophodno je značajno jačanje kapaciteta Uprave za vode kako u pogledu broja zaposlenih, tako i u pogledu ekspertskog kadra.

„Razlozi za jačanje kapaciteta ovog organa proističu iz date joj nadležnosti, a naročito zbog jedinstvenog upravljanja vodama, uspostavljanja i vođenja Vodnog informacionog sistema, pripreme planova upravljanja rizicima od poplava, sprovođenja mjera i izvođenja radova na zaštiti od štetnog dejstva voda“, kaže se u zaključcima. Dodaje se da je uspostavljanje pouzdanog sistema finansiranja jedan od preduslova za upravljanje rizikom od poplava.

„Finansijska sredstava dobijena od vodnih naknada koje plaćaju korisnici voda i vodnog dobra, odnosno zagađivači voda, treba usmjeriti na upravne i stručne poslove u upravljanju vodama, uređenje i korišćenje voda, zaštitu voda od zagađivanja, izradu projektne dokumentacije za zaštitu od voda i druge poslove u upravljanju vodama, u skladu sa važećom legislativom“, navodi se u zaključcima.

Kako je saopšteno, potrebno je primijeniti višestrani pristup zaustavljanja nelegalne gradnje objekata u poplavnim područjima, kao i zaustavljanja otuđivanja rječnog materijala, slabljenja vodnih objekata i drugih ljudskih aktivnosti koje u krajnjem povećavaju stepen ugroženosti od poplava i drugih štetnih dejstava voda.

„Obzirom da su poplave u Crnoj Gori direktna posljedica obilnih padavina (kratkotrajne kiše jakog intenziteta i jake kišne serije), za kvalitetnu najavu potencijalne opasnosti i rizika od poplava neophodna je primjena metoda numeričke predikcije meteoroloških parametara sa hidro komponentom u funkciji opasnosti od poplava“, jedan je od zaključaka.

To su, dodaje se, verifikovani meteorološki numerički prognostički modeli visoke rezolucije sa hidrološkom komponentom za objektivnu procjenu postojanje opasnosti tj. rizika od poplava.

„Zbog značaja teme, neophodno je dugoročno razmišljati, pa se kao zaključak nameće sljedeće: Ozbiljno razmisliti o opravdanosti formiranja operativno-prognostičkog centra, koji će biti tehničko-tehnološki opremljen sa online produktima za ranu najavu opasnosti tj. rizika od postojanja poplava, uključujući i hidro-meteo alarm“, kaže se u saopštenju.

Navodi se da se zaštita od poplava na području Crne Gore mora se sprovoditi korišćenjem svih raspoloživih resursa.

„Počev od pasivne zaštite, korišćenja akumulacija kao mjera aktivne zaštite, do striktnog definisanja i pridržavanja odrednica regulative za odbranu od poplava, zadovoljenja ekonomskog principa, odnosno projekti odbrane od poplava moraju biti u skladu sa ekonomsko-tehničkim i ekološkim uslovima i kriterijumima“, dodaje se u zaključcima.

Važne stavke su, kako je navedeno, organizovano rukovođenje od nadležnih državnih organa, prikupljanje i korišćenje podataka iz informacionog sistema, kvalifikovani ljudski resursi, monitoring stanja, izgradnja i održavanje sistema odbrane od poplave, mapiranje plavnih zona za sve vodotoke, poštovanje kriterijuma životne sredine, poštovanje plana koncesija za eksploataciju materijala iz rječnog korita, sistem ranog obavještavanja o poplavama i saradnja sa partnerskim institucijama na pograničnom i međunarodnom planu.

„U skladu sa potrebama lokalnih samouprava neophodno je zakonski osnažiti njihove nadežnosti i ulogu, kao i poboljšati znanja i vještine u procesu smanjenja rizika od poplava“, zaključak je sa konferencije.

Potrebno je, kako je saopšteno, vršiti kontinuiranu edukaciju građana kako bi se razvijala svijest o riziku od poplava jer podizanje svijesti građana doprinosi povećanju bezbjednosti i smanjenju rizika po život i zdravlje ljudi i sredine u kojoj žive.

„U cilju smanjenja rizika od poplava, nastaviti sa jačanjem i unaprjeđenjem sistema prevencije, jačanjem kapaciteta za reagovanje u slučaju poplava, regionalne saradnje kroz različite prekogranične projekte, kao i pripremu prekograničnih planova radi smanjenja rizika od poplava, kreiranjem regionalnog sistema ranog upozoravanja na različite hazarde, redovnim održavanjem objekata zaštite od poplava i regulacijom toka rijeka i njegovih pritoka“, kaže se u zaključcima.

( Mina )