Zašto traje neizvjesnost oko poziva Crnoj Gori u NATO?
Francuska se protivi korakuNATO-a ka pristupanju Gruzije, sporan i odnos prema BiH i Makedoniji
Razlog za neizvjesnost oko pozivnice Crnoj Gori je taj što predstavnici NATO članica pokušavaju da nađu kompromis o daljoj politici proširenja. Taj stav bi trebalo da bude ugrađen u deklaraciju koju će šefovi diplomatija članica usvojiti na ministarskoj konferenciji 1. decembra, potvrđeno je “Vijestima” iz više izvora.
Prema tim izvorima, Francuska se protivi bilo kakvom koraku NATO-a ka pristupanju, prvenstveno, Gruzije koju Rusija želi da zadrži u svojoj orbiti, a tu je i pitanje odnosa Alijanse prema Bosni i Hercegovini i Makedoniji koja je godinama u predvorju Alijanse zbog spora sa Grčkom oko imena države. Ukrajina i Moldavija više ne izgledaju kao zemlje koje se mogu nadati članstvu.
Sjevernoatlantski savjet koji čine ambasadori NATO članica (NAC) trebalo bi sjutra da usaglase tekst deklaracije za svoje ministre koji će se u Briselu sastati 1. i 2. decembra. Jedan izvor iz diplomatije je rekao da se u nacrtu deklaracije već nalazi poziv Crnoj Gori.
Na jučerašnjem NAC-a u Briselu povodom okončanja petog ciklusa Akcionog plana za članstvo Crne Gore, na kojem su učestvovali šef diplomatije Igor Lukšić i ministarka odbrane Milica Pejanović Đurišić, ambasador Francuske se nije izjašnjavao o pozivnici Crnoj Gori. Iz Vlade je saopšteno da su članice Alijanse pohvalile “značajan napredak” Crne Gore i ocijenile da je to “ohrabrujući znak” u susret ministarskom sastanku.
Francuski predsjednik Fransoa Oland je u martu rekao da NATO u ovom momentu ne treba širiti. Uticajni “Politiko” je objavio da je Oland u Minsku tokom razgovora o primirju u Ukrajini obećao Vladimiru Putinu da se NATO neće širiti.
Putin će danas ugostiti Olanda koji je na međunarodnoj turneji nakon velike koalicije poslije terorističkog napada u Parizu.
( Vladan Žugić, Mihailo Jovović )