Ministri se žalili na prijetnje, Knežević je samo pitao
Knežević rekao "Vijestima" da je tačno da je sa dvojicom ministara "imao komunikaciju" o Meljinama, a kako su to shvatili, pitanje je za njih. Šegrt i Žugić ne odgovaraju
Ministri zdravlja i finansija Budimir Šegrt i Radoje Žugić žalili su se nedavno na sjednici jedne od Vladinih komisija da su dobili poruke od predsjednika Atlas grupe Duška Kneževića, koje smatraju prijetećim, zbog planiranog raskida ugovora za bolnicu u Meljinama, potvrđeno je “Vijestima” iz više izvora u Vladi.
Ta dva ministarstva su analizirala ugovor o privatizaciji zdravstvenog kompleksa, čije preporuke idu ka raskidu posla sa Kneževićevom Atlas grupom.
Prema informacijama "Vijesti", na sjednici Komisije za ekonomsku politiku (KEP) ministrima je savjetovano da to prijave nadležnim državnim organima.
Žugić i Šegrt juče nijesu odgovorili "Vijestima" da li su povodom tih navodnih prijetnji nešto preduzeli.
Knežević je potvrdio "Vijestima" da je tačno da je sa dvojicom ministara "imao komunikaciju" na temu bolnice Meljine i oko toga što do danas nije potpisan aneks ugovora, koji je "usaglašen početkom prošle godine na ekspertskom nivou između Atlas grupe i predstavnika Ministarstva finansija".
On je saopštio da je komunikacija bila samo u pravcu toga da nije jasno kako je na KEP-u prvo jednoglasno usvojena odluka o izmjenama ugovora, a potom se odlučuje o inicijativi za raskid.
"Kako je to doživljeno od druge strane, to nije pitanje za mene već za njih", poručio je Knežević.
U odgovoru je navedeno da su, shodno zaključku sa KEP-a od 24. aprila prošle godine, poslali 28. aprila dopis Vladi i Ministarstvu zdravlja u kojem su dostavili tražene podatke.
"Istog dana upućen je i dopis Ministarstvu uređenja prostora i zaštite životne sredine u kojem smo ih informisali o svim dopunskim pitanjima sa sjednice KEP-a. Nakon razmatranja dopunskih izvještaja, resorna ministarstva su dala pozitivno mišljenje Vladi za zaključivanje predloženog aneksa II te je na narednoj sjednici KEP-a jednoglasno usvojena inicijativa za zaključivanje aneksa II ugovora od 20. juna 2008. godine”, obrazloženo je "Vijestima" u zvaničnim odgovorima, koje je potpisao predsjednik Atlas grupe i pravna služba bolnice Meljine.
Naglašavaju da su usaglašenim aneksom definisane međusobne obaveze "koje bi stvorile pretpostavke za realizaciju investicionog program na koji su se obavezali".
"Dakle, opravdano se nameće pitanje kako je moguće da KEP jednoglasno donese odluku o prihvatanju inicijative za zaključivanju aneksa ugovora, a da nakon toga razmatra inicijativu za raskid ugovora. Isključivo iz tih razloga, komunikacija je bila jedino u tom pravcu i sa tim ciljem. Kako je to doživljeno od druge strane, to nije pitanje za mene već za njih”, naglasio je Knežević.
Vlada je sredinom oktobra zadužila ministarstva finansija i zdravlja, koja su ocjenjivala privatizacioni ugovor, da u saradnji sa zaštitnikom imovinsko-pravnih interesa pokrenu proceduru raskida kupoprodajnog ugovora za Meljine.
Raskid ugovora je krajem aprila inicirala Skupština opštine Herceg Novi glasovima svih odbornika, navodeći da Knežević nije ispunio obaveze. On je, kako je upozoreno, umjesto najavljenih 119 miliona eura uložio manje od tri miliona, što je potvrdilo i Ministarstvo zdravlja.
Raskid je tražen i zbog toga što su objekti pod hipotekom na skoro 12 miliona za kredite koje su koristile Kneževićeve firme. Odbornici su se žalili i na nizak nivo zdravstvene zaštite i traže da se ova bolnica vrati u državni zdravstveni sistem.
Konzorcijum, na čijem čelu je Atlas grupa, taj kompleks na 50 hiljada kvadrata zemljišta sa 19 objekata kupio je 2008. Trebalo je da državi za bivši vojni kompleks uplati 25 miliona eura, ali je platio u obveznicama koje je ranije kupio po nižim cijenama, pa im je imovina koštala duplo manje od ugovorene cifre.
Ispitujemo šta je Šegrt uradio od bolnice u Meljinama
Atlas grupa je angažovala strani ekspertski tim koji ispituje kompletnu dokumentaciju od privatizacije Meljina, uključujući i operativno poslovanje i zaduženje bolnice.
"Ali i poslovanje sa dobavljačima, jer postoje određene spekulacije da su neki od njih povezana lica sa tadašnjim direktorom bolnice”, istakao je Knežević, navodeći da to rade u sklopu aktuelnih dešavanja i odnosa sa Vladom o budućnosti bolnice.
Time je odgovorio na pitanje "Vijesti" da li je tačno da Šegrtu zamjera to što je uništio Meljine dok je bio direktor, kako se spekuliše da predsjednik Atlas grupe tvrdi.
Ministar Šegrt nije odgovorio na pitanja da li je upoznat sa tim da Knežević smatra da mu je uništio bolnicu u Meljinama i da li je to tačno.
Šegrt je bio direktor bolnice cijeli investicioni period od marta 2010. do marta ove godine, kada je izabran za ministra. Knežević je upitan i o tome što je Šegrt, sa direktorske pozicije u “Meljinama” prešao na ministarsku poziciju.
"Gospodin Šegrt je postavljen za direktora bolnice Meljine, između ostalog, i na osnovu preporuka prijatelja koji su radili u farmaceutskoj industriji i koji su se bavili politikom. Ne treba da začudi činjenica da je sa mjesta direktora bolnice koja ima tradiciju iznad 100 godina otišao na mjesto ministra zdravlja. Lično je smatram odličnom preporukom za mjesto koje sad pokriva”, odgovorio je Knežević.
Ima uslova za raskid ugovora
Premijer Milo Đukanović je, na premijerskom satu 18. novembra, najavio pokretanje postupka za raskid ugovora za bolnicu u Meljinama.
Vladina Komisija za ekonomsku politiku (KEP) nedavno je potvrdila da je konzorcijum prekršio više stavki iz privatizacionog ugovora i preporučila Vladi da formira stručnu komisiju koja će pregledati svu dokumentaciju. Razmatrali su izvještaj o realizaciji ugovora, koji je predložilo Ministarstvo zdravlja.
Iz izvještaja se može zaključiti da su se već 2011. i 2012. godine stekli uslovi za raskid ugovora. Kupac je u roku od tri dana nakon potpisivanja ugovora trebalo da na prelazni (escrow) račun prenese 30 odsto kupoprodajne cijene, odnosno 7,53 miliona eura vrijedne obveznice.
U izvještaju je navedeno da Ministarstvo finansija i banka kod koje je račun trebalo da bude otvoren, NLB Montenegro, sada nemaju dokumentaciju o njemu. U saopštenju o zatvaranju posla od 1. marta 2010. je navedeno da su sve obaveze plaćene.
Konstatovano je da je Kneževićev konzorcijum 29. januara 2009. godine preostali iznos platio sa 17,57 miliona obveznica nominalne vrijednosti od jednog eura. Kako je navedeno, te obveznice su u tom trenutku imale tržišnu vrijednost od 4,57 miliona eura.
( Ivana Gudović, Marija Mirjačić )