Vujačić: Baković nije problematičan, već nepostojanje drugih kandidata

Proces izbora Sućka Bakovića za Zaštitnika ljudskih pava i sloboda nije problematičan, ali jeste način konsultacija prilikom reizbora, ocijenjeno je iz Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG).

Izvršna direktorica UMHCG, Marina Vujačić, smatra da je Baković izborom pojedinih zamjenika prošle godine pokazao spremnost za vladavinu prava za koju je u svakoj oblasti potrebno mnogo više rada, ali i proaktivnog pristupa institucije Zaštitnika.

„Sam čin reizbora nije problematičan, ali jeste društvo koje nema više kandidata za tu funkciju, kao i način održavanja konsultacija prilikom reizbora kandidata Bakovića“, rekla je Vujačić agenciji MINA.

Ona smatra da konsultacije prilikom izbora ljudi na tako važnim pozicijama moraju da budu otvorene i za javnost i za građane, za širi krug ljudi.

Vujačić je ocijenila da, kada je u pitanju izbor Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, konsultacije treba da sprovodi predsjednik države, a ne jedan državni organ čiji bi rad upravo trebala da "kontroliše" institucija Zaštitnika.

„Institucija Zaštitnika mora da bude nezavisna i da koristi sve mehanizme koji su joj na raspolaganju i posebno je važno da jača oslobođena različitih vidova uticaja“, poručila je Vujačić.

Ona je kazala da rad institucije Zaštitnika i njegova djelotvornost zavisi i od njegovih najbližih saradnika, kapaciteta, spremnosti i volje.

"Ali i razumijevanja koncepta ljudskih prava, senzibilisanosti za ljudska prava pojedinih grupacija, kao što su osobe s invaliditetom, LGBT, Romi i Egipćani, žene, bivši ili sadašnji korisnici psihoaktivnih supstanci i slično i specifičnih znanja o pojavnim oblicima diskriminacije, kao i najdjelotvornijim i dostojanstvenim mehanizmima zaštite od nje", rekla je Vujačić.

Prema njenim riječima, rezultati rada ne zavise samo od ljudi na "vrhu piramide", ali oni imaju mandat i mogućnost da biraju svoj stručni tim.

„Izborom zamjenika Siniše Bjekovića ojačana je sama institucija i njen ugled, ali i preduzete konkretne radnje po postupcima i podnesenim inicijativama“, ocijenila je Vujaćič navodeći da, ukoliko ljudi u takvim institucijama nijesu slobodni i sistem ih kontroliše, onda se cijela institucija obesmišljava.

Ona je kazala da su se aktivnosti i rad institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda intezivirao u poslednje vrijeme, i da su primjetni i određeni rezultati rada.

„Ipak kapacitete institucije Zaštitnika treba mnogo više jačati i zaista stvoriti uslove da ona bude potpuno nezavisna, nepristrastna i u punom kapacitetu što je svakako i teško u sistemu, gdje su pojedinci izloženi pritiscima, a institucije "zarobljene" političkim i nerijetko i nestručnim kadrovima“, ukazala je Vujačić.

Ona je podsjetila da je Evropska komisija iznijela niz stavova koji se odnose na rad Institucije Zaštitnika, “ali rekla bih prije svega i na položaj ove institucije”.

Evropska komisija je, kako je kazala Vujačić, ono što su iz UMHCG više puta podvlačili, a to se odnosi na kapacitete institucije i na potrebu za angažovanjem većeg broja ljudi u skladu sa sistematizacijom.

„Posebno je važno da zaposleni u instituciji prođu adekvatne obuke i prate i evropske, ali i međunarodne standarde u ovoj oblasti“, ocjenila je Vujačić.

Prema njenim riječima, institucije koje se bave ljudskim pravima i zaštitom od diskriminacije u Crnoj Gori još nemaju dovoljno kapaciteta, i često ni same dovoljno senzibiliteta i razumijevanja koncepta ljudskih prava.

„Konkretan primjer za to je i Ministarstvo za ljudska i manjinska prava“, dodala je Vujačić.

( Mina )