Radni i akademski životopis istoričara

Na Filozofskom fakultetu u Nikšiću povodom 85 godina života i 60 godina naučnog rada promovisana je knjiga „Biobibliografija akademika Miomira Dašića“. Dekan fakulteta, doc. dr Goran Barović, kazao je da je velika čast biti student Filozofskog fakulteta i imati priliku da vam predaju takve naučne veličine kakav je Miomir Dašić.

"Svi znaju kako je teško napisati knjigu od 250 strana a o kakvom je tek kapitalnom radu i velikom znanju riječ, najbolje govori činjenica da je bibliografija stala na 250 strana“, istakao je Barović.

Govoreći o prvom autoru udžbenika iz istorijske nauke 1978. godine i čovjeku koji je udario temelj istorijskog zanata i u tom smislu dao nemjerljiv doprinos, prof. dr Šerbo Rastoder kazao je da je Dašić za 85 godina života i 60 godina aktivnog rada napisao oko 950 radova.

"Sa Dašićem nijesam uvijek imao isto mišljenje, ali neslaganje sa njim je bila dobra preporuka da vas odvede dalje, da iz tog neslaganja, koje je uvijek bilo kulturno i na akademskom nivou, izvučete dobar savjet", kazao je Rastoder.

Prvo izdanje bibliografije izašlo je 2006. godine ali je istu bilo nužno inovirati jer je akademik nastavio da radi i stvara.

"Skoro sva djela Dašića vezana su za uže područje, njegov zavičaj, ali se on iz perspektive lokalnog istoričara bavio i opštom istorijom. Ova bibliografija predstavlja oblik radnog i akademskog životopisa. Znam da Dašić neće stati na ovome i već se radujem činjenici da ću govoriti i kada bude objavljena treća bibliografija“, kazao je Rastoder.

Dr Radenko Šćekić istakao je da Dašićeva bibliografija potvrđuje da je riječ o posleniku nauke, prosvjete i kulture koji je bez premca među savremenim crnogorskim istoričarima.

"Rijetki su ovako vrsni istoričari koji su uspjeli da se u svojim djelima drže principa naučnosti i objektivnog, profesionalnog pristupa struci. Stoga još više dobijaju na vrijednosti istoričari poput akademika Dašića koji uprkos društveno-političkim izazovima u različitim istorijskim epohama ostaju stameni na braniku struke i naučnosti“, istakao je Šćekić.

Šćekić je naglasio da je Dašić u brojnim djelima iskazao sporenja o istoriografskim problemima, kao i svjedočenja o stručnom i naučnom angažovanju, javnom istupanju, „s uvjerenjem kako i kojim metodom treba rješavati naučne probleme u cilju racionalnijeg razumijevanja istorije“.

"Akademik Dašić prepoznatljiv je i po intelektualnoj, naučnoj hrabrosti koju je ispoljavao baveći se promatranjem istorijskih fenomena dugog trajanja, po strogim uzusima struke, dajući tako primjer pravog objektivnog istoričara koji staje u odbranu istorije kao nauke“, kazao je Šćekić.

Profesor Ilija Mijušković kazao je da posebnu vrijednost knjizi daje tzv. „govor dokumenata“ koji su „očigledni i nepobitni svjedoci za nepobitnu istoriju“.

Bibliografiju, koju je izdao CID, uradio je Dobrilo Aranitović, jedan od najboljih bibliografa na ovim prostorima, dok je akademik Dragan Vukčević napisao predgovor.

Autor 12 knjiga, 270 studija...

Akademik Dašić, koji je diplomirao, magistrirao i doktorirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu, kazao da iako se bavio uglavnom lokalnom istorijom, da je ona uvijek bila naslonjena na opšta istorijska kretanja.

"Bez dobre analize lokalne istorije nije moguće napraviti dobru sintezu nacionalne istorije. Nikada nijesam ispuštao iz vida ulogu istoričara kako u maloj tako i u široj sredini“, kazao je Dašić, koji je član Crnogorske akademije nauka i umjetnosti od 1991. godine.

Za šest decenija naučnog rada objavio je 12 knjiga, oko 270 studija, rasprava, članaka i istorijskih eseja, oko 420 kritičkih osvrta, recenzija, polemika, više od 130 naučnih i stručnih referata i saopštenja, a bibliografija njegovih radova ima 830 jedinica.

Za vanrednog profesora na Filozofskom fakultetu u Nikšiću izabran je 1981, a četiri godine kasnije postaje redovni profesor. Odlikovan je Ordenom Republike Jugoslavije, medaljom Ruske akademije prirodnih i društvenih nauka, čiji je inostrani član postao 1998. godine, kao i medaljom Univerziteta u Krakovu.

( Svetlana Mandić )