Građani ljekove preplaćuju jer nema odrednice o kursevima valuta

“Vijesti” su prije 10-tak dana objavile da samo dvije vrste lijeka (imatinib kapsule (120*100mg)- citostatik i antibiotik cefiksim (10*400mg)) koje na godišnjem tenderu nabavlja Montefarm, poreske obveznike košta u prosjeku 840 hiljada više nego što su se isti ljekovi nabavljale u Srbiji, Republici Srpskoj i Hrvatskoj

114 pregleda0 komentar(a)
Ljekovi, tablete, antibiotici, Foto: Shutterstock
18.11.2015. 19:38h

Direktor Agencije za ljekove i medicinska sredstva Milorad Drljević, saopštio je juče da Uredba o kriterijumima za formiranje maksimalnih cijena ne važi, niti se može primijeniti u praksi, iako je Ministarstvo zdravlja najavilo da će podaci o maksimalnim cijenama ljekova u Crnoj Gori biti poznati nakon 15. decembra, u skladu sa tom Uredbom.

Na pitanje “Vijesti” kako je moguće da Uredba ne važi budući da su iz Ministarstva zdravlja već javno objasnili kako teku njom predviđeni rokovi, čelnici Agencije su na juče održanoj konferenciji za novinare odgovorili: „Morate pitati ministra”.

Drljević je kazao da je moguće da je odgovore u javnost poslao neko od saradnika ministra zdravlja Budimira Šegrta.

Direktna posljedica neprimjenjivanja vladine uredbe donijete u julu ove godine biće šteta po crnogorski budžet i poreske obveznike do kraja ove kalendarske godine. Ponude na godišnjem tenderu Montefarma biće otvorene 23. novembra.

“Vijesti” su prije 10-tak dana objavile da samo dvije vrste lijeka (imatinib kapsule (120*100mg)- citostatik i antibiotik cefiksim (10*400mg)) koje na godišnjem tenderu nabavlja Montefarm, poreske obveznike košta u prosjeku 840 hiljada više nego što su se isti ljekovi nabavljale u Srbiji, Republici Srpskoj i Hrvatskoj.

Zamjenica direktora Agencije za ljekove, Majda Šahman-Zaimović, rekla je da Uredba nije sadržala tačne odrednice koji kurs primjenjuje Narodna banka Srbije ili Hrvatske, koje nemaju euro, i na koji dan, što je važno za proizvođače.

Drljević je kazao da je 7. avgusta u Službenom listu objavljena Uredba koja je na snazi od polovine avgusta, ali je nakon usvajanja konstatovano da ona ne može biti implementirana zbog određenih propusta ili nedefinisanosti izvora kursa (valuta) za određivanje maksimalne cijene ljekova.

“Napravljene su izmjene i dopune te Uredbe, ušle su u proceduru i 22. oktobra na sjednici Vlade usvojene su izmjene i dopune Uredbe. To znači da ona još nije objavljena i nema u Službenom listu one uredbe koja treba da se implementira”, istakao je Drljević.

Pojedini dobavljači nezadovoljni su što Agencija za ljekove, kako tvrde, nije osmislila “formulare prema kojima bi proizvođaci ljekova došli u priliku da dostave podatke o cijenama ljekova za referentne zemlje koje su uredbom regulisane, a to su Srbija, Hrvatska i Slovenija”.

Drljević tvrdi, međutim, da je Agencija pripremila te formulare, obrasce i upute, i za prethodnu Uredbu. Od 2009, kada je osnovana Agencija, 1.536 ljekova je dobilo dozvolu, a za šest godina su upućena 2.852 zahtjeva za registraciju lijeka. Od tog broja odbijena su 43 zahtjeva, u 356 slučajeva se odustalo od registracije, dok je Agencija 3.404 puta tražila da se dopune registracije. Privatna veledrogerija “Glosarij” ima najveći broj dozvola Agencije - 256, dva manje ima “Farmegra” , dok su nosioci nešto više od 100 dozvola “Alkaloid” i “Hemofarm”.