"Veliki školski čas" o prosvjetnoj istoriji Tivta
Devetnaestog novembra 1845. dozvoljen je rad Osnovnoj školi u Tivtu i to na italijanskom jeziku, a nastava je izvođena u maloj crkvenoj kući u kojoj je bilo i sjedište Opštine
Manifestacijom nazvanom "Veliki školski čas", Osnovna škola "Drago Milović" u Tivtu obilježila je sinoć 170. godišnjicu od osnivanja prvog odjeljenja osnovne škole u tom gradu.
Prepun veliki amfiteatar škole, uživao je u skoro dvočasovnom programu koji je obuhvatio nastup hora OŠ „Drago Milović“, mladog violiniste Luke Adamovića, flautistkinje Sare Vukojević, mladih pjesnika i članova Dramske sekcije.
Voditeljica programa, direktorica Ružica Lazarević, učenicima i njihovim roditeljima pružila je i nesvakidašnju priliku da se upoznaju sa najinteresnatnijim detaljima iz davne prošlosti Tivta jer su njeni gosti bili Anita Mažibradić, arhivistkinja i autorka knjige "Tivat kroz stoljeća - mjesto kmetova i gospodara", Dragan Rajčević, istraživač i autor izložbe fotografija i dokumenata o Crnom Platu, naselju koje je prethodilo današnjemu Tivtu i Antun-Toni Žeželić, unuk učitelja Antuna Žeželića, osnivača prvog tamburaškog orkestra u Tivtu.
U fokusu "Velikog školskog časa" ipak je bio istorijat razvoja prosvjete u ovim krajevima.
"Ratovi, stradanja i ekonomske krize ometali su razvoj pismenosti, koja je započela na prostorima Boke još u srednjem vijeku. Pismenost se njegovala u manastiru Svetog Mihaila na Prevlaci, u Kotoru je u 14. vijeku postojala Gramatikalna škola koju su morali proći svi sinovi kotorskih plemića. Narodno stvaralaštvo prenosilo se usmenim putem, a prve škole na narodnom jeziku otvarane su pri crkvama i vodili su ih kaluđeri i sveštenici. U Krtolima je 1776. osnovana škola na narodnom jeziku, 1824. počinje sa radom škola u Gornjoj, a 1832. u Donjoj Lastvi. U Lepetanima škola počinje sa radom 1858, a od 1893. školu imaju i Bogdašići", kazala je profesorica Lazarević.
Devetnaestog novembra 1845. dozvoljen je rad Osnovnoj školi u Tivtu i to na italijanskom jeziku, a nastava je izvođena u maloj crkvenoj kući u kojoj je bilo i sjedište Opštine. Austro-Ugarska je 1869. donijela i temeljni zakon kojim je uvedeno obavezno školovanje djece oba pola. O istorijatu prosvjete u Krtolima, govorila je Dragica Petković, nastavnica razredne nastave u tivatskoj OŠ “Drago Milović”, inače, treća generacija učitelja iz stare Narodne krtoljske škole osnovane 1776.
Njena koleginica Marija Golub koja nastavlja tradiciju svojih predaka - njegovanja kulture pismenosti i obrazovanja i koja i sama živi u kući gdje je nekada bila škola, podsjetila je da aktuelnu tivatsku OŠ “Drago Milović” trenutno pohađaju 1.402 učenika, a kolektiv čini 77 članova nastavnog osoblja.
( Siniša Luković )