Pisci 21. vijeka: Ko su nasljednici Puškina, Tolstoja i Dostojevskog
Mnogi stranci misle da su klasičnu rusku književnost stvorili stari pisci i da zaista dobar roman može da napiše samo star čovjek, kao Tolstoj, Dostojevski ili Solženjicin
Procvat ruske svetovne književnosti počinje znatno kasnije u odnosu na englesku ili italijansku književnost. Pjesnici i pisci koji su se bavili svetovnim temama u Rusiji su se pojavili u 18. vijeku, a najplodniji i najpoznatiji među njima stvarali su tokom 19. vijeka, dakle mnogo kasnije nego Šekspir i Dante.
Mnogi stranci misle da su klasičnu rusku književnost stvorili stari pisci i da zaista dobar roman može da napiše samo star čovjek, kao Tolstoj, Dostojevski ili Solženjicin. Oni i Čehova smatraju starijim piscem, iako je najbolja djela napisao u svojim tridesetim godinama, a umro je u 44. godini. Genije ruske poezije Aleksandar Puškin je umro u 37. godini i nikako se ne može nazvati starim. Možda baš zbog toga nije dovoljno poznat van Rusije?
Međutim, u 21. vijeku u ruskoj književnosti se pojavljuju zaista mladi pisci. Kakvi su savremeni mladi pisci u Rusiji?
Zaista mladi, poznati prije 30.
U sovjetsko vrijeme „mlad pisac” je značilo „početnik”, pa su se „mladima” smatrali i ljudi u četrdesetim ili pedesetim godinama života. Predstavnik andergraunda Jevgenij Popov (koji je takođe važio za „mladog” sve dok nije osijedio) ironično je primijetio: „Pisac je mlad sve dok ne objavi prvu knjigu”. Sada su mladi pisci u Rusiji zaista mladi. Ksenija Bukša, Sergej Šargunov, Ana Starobinec i Alisa Ganijeva postali su poznati pisci prije tridesete godine. Zahar Prilepin je u književnost ušao nešto kasnije. Prvu knjigu je objavio kada mu je već bilo 30 godina, ali iz opravdanih razloga.
Zahar Prilepin se borio u Čečeniji, a kasnije je naporno radio da bi mogao da izdržava porodicu. Pa ipak, Prilepin je prije svoje četrdesete godine zaslužio status klasika i već izdaje sabrana djela.
Više ne hrle u prijestonicu
Iako je Rusija velika zemlja, 90 odsto svih dešavanja u kulturi i književnosti odvija se u Moskvi i Sankt Peterburgu, a oko pet procenata u prijestonici Sibira Novosibirsku. Do prije nekoliko godina podrazumijevalo se da svi mladi perspektivni pisci ili umjetnici dolaze u Moskvu. To je bilo prirodno kao, na primjer, upis na fakultet nakon završene srednje škole. Od 2010. situacija se promijenila. Mladi pisci sve češće ostaju da žive i stvaraju „na svojoj zemlji”. Mogućnosti komunikacije su sve bolje, pa mnogi od njih više ne žele da „osvoje prijestonicu”. Zahar Prilepin živi u divnoj kući u malom selu na Volgi.
Mladi pisci su svestrani
Do skoro se podrazumijevalo da mladi pisci mogu da pišu samo o „problemima mladih”: o prvoj ljubavi, kao Ivan Turgenjev, ili o traganju za svojim mjestom u svijetu, kao Tolstoj u autobiografskoj trilogiji „Djetinjstvo, dječaštvo, mladost”. Međutim, prve knjige savremenih mladih ruskih pisaca posvećene su najrazličitijim temama. Guzel Jahina napisala je roman zasnovan na biografiji njene bake, koja je iz tatarskog sela prognana u Sibir. Prva knjiga Ksenije Bukše, koju je objavila sa samo 17 godina, posvećena je tematici iz 18. vijeka. Ana Starobinec piše o mističnim, a Dmitrij Gluhovski o apokaliptičnim temama, dok Šargunov i Prilepin uglavnom pišu o politici, mada njihove prve knjige nisu samo politički angažovane, već pisci u njima jasno izražavaju svoje neslaganje sa političkim krugovima. To je, vjerovatno, dodatno doprinijelo njihovoj popularnosti.
Otvoreni prema svijetu
Savremeni mladi ruski pisci danas imaju mnogo više mogućnosti da postanu poznati van Rusije. U Sovjetskom Savezu mlad pisac je mogao da postane član Saveza pisaca SSSR i da se profesionalno bavi književnošću samo ako je prethodno svoja djela objavljivao u književnim časopisima, o čijoj su sadržini odlučivali ljudi sa tačno određenim estetskim i idejnim stavovima. Danas mladi pisci mogu da pokrenu svoj književni časopis. Tako su spisateljica Katja Morozova i književni kritičar Igor Guljin (oboje su mlađi od 30 godina) osnovali štampani književni časopis „Nosorog” koji se može čitati i na Fejsbuku: https://www.facebook.com/nosorogi. Dakle, Savez pisaca više nije jedina institucija koja piscima obezbjeđuje osnovne uslove za rad. Savremeni pisci početnici mogu da dobiju finansijsku pomoć preko različitih grantova, fondova i programa. Za pisce mlađe od 35 godina ustanovljena je nagrada „Debi”. Posao pisca nikada nije bio jednostavan ali je, uprkos svim teškoćama, veoma popularan i u 21. vijeku. Na papiru ili na internetu, u obimnoj knjizi ili na Tviteru, pisci moraju da ponude nešto novo, a to mogu samo mladi pisci 21. vijeka.
Autor teksta je urednik zvaničnog zvaničnog portala Godina književnosti u Rusiji
Galerija
( Mihail Vizelj )