Krizni porez i naredne godine
Poreska stopa za dio bruto primanja iznad 720 eura prvo je bila 15 odsto, od ove godine je 13, a naredne će prema predlogu biti 12 odsto
Vlada je planirala da i naredne godine zadrži "krizni porez" na dio plata većih od 720 eura u bruto iznosu, odnosno 482 eura neto, uz predlog da se umjesto dosadašnje stope od 13 odsto primjenjuje nova od 12 odsto.
Do iznosa od 720 eura bruto plate će se i dalje oporezovati po jedinstvenoj stopi od devet odsto.
O tome će Vlada odlučivati sjutra u okviru predloženih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, koje je pripremilo Ministarstvo finansija, u koji "Vijesti" imaju uvid.
Ovaj porez je dio opterećenja na bruto zarade o trošku zaposlenog, pa bi poslodavci trebalo za ovaj dio smanjenja da povećaju plate radnicima.
Na primjer, na neto zaradu od 500 eura ovo smanjenje iznosilo bi oko 25 centi, na neto platu od 700 eura 3,5 eura, a na hiljadu eura 8,5 eura.
Ubiranje kriznog poreza nazvano je "mjerom privremenog karaktera".
Naredna godine biće četvrta od kada se taj prihod ubira "u cilju dalje fiskalne konsolidacije".
"U cilju blagovremene i efikasnije primjene zakona u dijelu primjene više poreske stope počev od naredne fiskalne godine, odnosno 1. januara 2016. godine, neophodno je da se ubrza proces usvajanja. Zato Vlada predlaže da Skupština ovaj zakon donese po skraćenom postupku", navodi se u obrazloženju.
Ovaj krizni porez je uveden 2013. godine i od tada se, prema podacima Ministarstva finansija, u državnu kasu slilo oko 37,6 miliona eura.
Država je 2013. prihodovala 14,8 miliona, godinu kasnije 15,8 miliona, a ove godine sedam miliona.
Kada je uveden krizni porez, visina poreske stope za primanja iznad 720 eura bruto je bila 15 odsto, a od ove godine je smanjena na 13 odsto.
Ubiranje kriznog poreza nema podršku opozicije u parlametu i do sada je usvajana glasovima vladajućih partija.
( Marija Mirjačić )