Ministarstvo o funkcionerima koji odu sa funkcije: Plate dvije godine zbog antikorupcije
Zaposleni u javnom sektoru ima pravo na naknadu nakon prestanka funkcije, samo ako je neraspoređen
Vlada i Ministarstvo finansija opredijelili su se da u Predlog zakona o zaradama u javnom sektoru definišu rješenje da funkcioneri mogu da primaju plate dvije godine po prestanku funkcije zbog, kako su kazali, ograničenja koje im je nametnuo Zakon o sprečavanju korupcije.
Iz Ministarstva finansija kazali su da je Zakonom o sprečavanju korupcije uvedeno ograničenje za javnog funkcionera da dvije godine po prestanku funkcije, između ostalog, ne može da zasnuje radni odnos, odnosno uspostavi poslovnu saradnju sa preduzećem, preduzetnikom ili međunarodnom ili drugom organizacijom koji, na osnovu odluka organa vlasti u kojem je javni funkcioner obavljao funkciju, ostvaruju korist.
“Odlučeno je da bi u slučaju prestanka javne funkcije ograničeni broj zaposlenih u javnom sektoru imao pravo na naknadu zarade, budući da postoji već to široko ograničenje u pogledu zapošljavanja,” rečeno je “Vijestima” iz Ministarstva.
Predlog zakona o zaradama u javnom sektoru armiji od preko 800 državnih funkcionera donisi veće zarade, ali i pravo da dvije godine po prestanku funkcije primaju platu u visini one koju su imali u posljednjem mjesecu prije prestanka funkcije.
“Nakon prestanka funkcije zaposleni u javnom sektoru, samo ako je neraspoređen, ima pravo na tu naknadu”, kazali su iz Ministarstva. Navode da je to rješenje dio najbolje evropske prakse i uvedeno je kao antikoruptivna mjera i da parlament EU i EK duži niz godina primjenjuju slična pravila. Iz Ministarstva objašnjavaju da je Zakon dio fiskalne konsolidacije, jer unapređuje sistem zarada i nagrađivanja, između ostalog, i kroz povećanje transparentnosti sistema. Njime se utvrđuju uslovi za povećanje i smanjenje zarada dok se kroz jedinstven sistem zarada omogućava lakše upravljanje tom značajnom stavkom potrošnje. Navode da zakon utvrđuje jedinstvenu vrijednost bruto obračunskog koeficijenta za zarade, što je jednostavan mehanizam za upravljanje sistemom.
Na pitanje zašto je iz predloga zakona izuzeta Centralna banka, odgovoreno je da je radni tim koristio uporedna iskustva država koje imaju sličan sistem (prvenstveno Malte, Slovenije i Estonije), a i zahtjevi za nezavisnošću CBCG podrazumijevaju potpunu finansijsku i funkcionalnu nezavisnost. Objasnili su da je EPCG izuzeta iz predloga zbog obaveza koje proističu iz međunarodnih ugovora. U Ministarstvu kažu da je izuzeće direktora Uprave policije iz Predloga zakona tehnička greška koja će biti korigovana do verifikacije zakona.
Više plate jer im je mandat ograničen
Na pitanje zašto šef kabineta ministra finansija ili bilo kojeg drugog ministarstva ima manji koeficijent za obračun zarade nego šefovi kabineta predsjednika države, Vlade, Skupštine odgovoreno je da su šefovi kabineta visokih zvaničnika imenovani kadar kojem mandat prestaje prestankom mandata predsjednika države, Vlade i Skupštine.
“Kabineti predsjednika države, Vlade i Skupštine obavljaju stručne i druge poslove koji su vezani za ostvarivanjem funkcije predsjednika. Šef kabineta obavlja stručne i druge poslove - organizuje rad kabineta, zadužen je za koordinaciju u okviru kabineta, koordinaciju rada savjetnika, koordinaciju sa drugim organima uprave i državnim organima...”, kazali su iz Ministarstva. Navode da su šefovi kabineta ministara, državni službenici ekspertsko-rukovodnog nivoa koji se zapošljavaju na osnovu javnog oglasa.
( Marija Mirjačić )