Umro bivši njemački kancelar Helmut Šmit
Iako je bio socijaldemokrata, Šmit je počeo da radi po konzervativnim načelima. Popravio je odnose između Njemačke i Francuske i postao dobar prijatelj tadašnjeg francuskog predsjednika Valerija Žiskara D'Estena
Bivši njemački kancelar Helmut Šmit preminuo je danas u 97. godini, rekli su ljekari za agenciju DPA.
Šmit je bio na čelu njemačke vlade od 1974. do 1982. Kao ministar finansija od 1972. do 1974. uveo je finansijske mjere kojima je učvrstio njemačku marku i ojačao ekonomsku poziciju Njemačke u svijetu.
Takođe se zalagao za političko ujedinjenje Evrope. Šmit je od 1968. do 1984. bio potpredsjednik Socijaldemokratske partije (SPD), ali nikada nije bio na čelu te stranke.
Od 1953. do 1962. i od 1965. do kraja 1986. bio je poslanik SPD-a u njemačkom Bundestagu.
Šmit je postao kancelar Zapadne Njemačke 16. maja 1974. godine poslije ostavke Vilija Branta zbog skandala koji je izbio kada je otkriveno da je njegov bliski saradnik Ginter Gijom agent istočnonjemačke tajne službe.
Svjetska ekonomska recesija bila je glavna briga Šmitove vlade.
Iako je bio socijaldemokrata, Šmit je počeo da radi po konzervativnim načelima. Popravio je odnose između Njemačke i Francuske i postao dobar prijatelj tadašnjeg francuskog predsjednika Valerija Žiskara D'Estena.
Šmit je ostao kancelar poslije izbora 1976. godine. Odobrio je antiterističkoj jedinici GSG9 da se 1977. godine u Mogadišu obračuna s teroristima koji su oteli avion kompanije Lufthanza. Zbog te odluke s dobrim ishodom Šmit je dobio pohvale i u Njemačkoj i inostranstvu.
Svoju političku budućnost bio je vezao za širenje NATO-a, posebno poslije sovjetske invazije u Avganistanu. Bio je primoran da podnese ostavku 1. oktobra 1982. godine nakon izglasavanja nepovjerenja njegovoj vladi. Njega je nasljedio Helmut Kol iz Hrišćansko-demokratske unije.
Bio je jedan od urednika nedjeljnika Cajt, a kasnije i njegov direktor. Šmit je bio poslanik do 1987. godine. Godinu dana kasnije postao je jedan od osnivača komiteta koji je podržavao Evropsku monetarnu uniju i stvaranje Evropske centralne banke.
Prema nekim istraživanjima, Šmit spada među najveće i najuticajnije njemačke političare.
Ako se Šmit poredi sa ostalim njemačkim kancelarima, može se reći da su oni iza sebe imali više onoga što je pokretalo Njemačku - prvi poslijeratni kancelar Konrad Adenauer dao je pravac koji je Njemačka odmah po okončanju Drugog svjetskog rata zauzela i proglasio socijalnu tržišnu privedu kao novi poredak.
Vili Brant je bio poznat po svojoj istočnoj politici, pomirenju sa socijalističkim komšijama i uvođenju više demokratije, a Helmut Kol, "politički otac" Merkelove, kao kancelar-ujednitelj dvije Njemačke.
Njemci su, ipak, kako pokazuju ankete, Šmita koji se hronološki nalazi između Branta i Kola, smatrali za najznačajnijeg kancelara.
Šmit, koji je u svojoj prvoj vladinoj deklaraciji pričao o "kontinuitetu i koncentraciji", ostao je politički upamćen po pokušajima da spriječi eskalaciju hladnog rata i obuzda ljevičarsku gradsku gerilu, "rafovace" kao i po tome što je malim koracima vodio zemlju napred, Brantovim vizijama.
Njemci se Šmitoviih vremena sjećaju kao perioda kada im je u osnovi bilo dobro, pa su s tim u vezi njegove politički sporne odluke i zaboravljene.
On je sve do posljednjeg dana, potpuno drugačije od njemačkih političara, smireno i opušteno, govorio o američkoj špijunskoj aferi, tvrdeći da svako zna da strane obavještajne službe cijelog svijeta čine ono, što je prema tamošnjim zakonima zabranjeno i cijelo uzbuđenje ocijenio "vještačkim".
Šmit je, drugačije od većine njemačkih političara govorio i o ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, ocijenivši da on (Putin) nije neko, ko podstiče rat.
Za Šmita je "svaki šef velike države jedna prijetnja svijetu" što, kako je govorio, važi kako za ruskog, tako i za američkog predsjednika.
Šmit je donedavno bio prisutan u njemačkoj dnevnoj politici, gdje je govorio o mnogim temama, poput "kapitalizma, kao ptice grabljivice", ekonomske krize, spasa eura, grčkih zahtjeva za naplatom od Njemaca ratne odštete... pokazivao je političku visprenost i informisanost i davao precizne i decidne izjave o gorućim temama.
Jednom prilikom je rekao da ne želi da doživi 100. godinu.
Kada je riječ o Šmitovom privatnom životu, on je poznat po tome što je "cijeli vijek", čak 68 godina, proveo sa jednom ženom, suprugom Loki, koja je u preminula prije nekoliko godna.
Šmit se lane našao na "nišanu" medija zbog jedne žene na "svojoj strani" i kada su ga pitali da li je to njegova nova prijateljica, Šmit je odgovorio kratko "da", za šta je moćna štampa ocijenila da kraće, jasnije i "šmitskije" ne može ni biti rečeno.
Poznat i po rečenici da "ko ima vizije, mora ići doktoru", Šmit je prije nekoliko godina podijelio šesto mjesto sa zgodnim Bredom Pitom u jednoj anketi "ElitePartner.de11", po kojoj svaka druga žena sanja o susretu s Džordžom Klunijem ili Barakom Obamom.
Šmit i njegova supruga Loki imali su jednu kćerku, novinarku koja radi u Londonu.
( Beta )