Sve dramatičnija upozorenja na izbjegličku krizu na Balkanu

Komentari slovenačkih medija o navodnoj "dvoličnosti" evropske izbjegličke politike, zbog koje će Slovenija morati samostalno da preduzme odlučne mjere zaštite šengenske granice, sve su dramatičniji, kao i analize po kojima zbog izbjeglica opet može da eksplodira "balkansko bure baruta".

Njemačka i Austrija su na svojim južnim granicama suspendovale šengenski režim slobodnog prolaza, čime se krše nekadašnji tabui i Šengen će na njihovim granicama ostati zamrznut najmanje do februara iduće godine, upozorava danas ljubljansko "Delo".

Pored toga, tvrdi dnevnik, Njemačka i Švedska počele su da primaju manje migranata, pa je očito da se politika dobrodošlice prema njima zaključuje i da je dosadašnja politika prema izbjegličkom talasu zakazala, zbog čega Evropu "čekaju dramatične odluke".

"Iako su upozorenja da će se EU raspasti pretjerana, Evropa se nalazi pred dramatičnim odlukama. Od kulture dobrodošlice na evropskom sjeveru u dva mjeseca više nije mnogo ostalo. Sada će uslijediti utvrđivanje šengenske tvrđave na jugu, ubrzano vraćanje migranata i lošiji status za izbjeglice koji će ostati u Evropi", komentariše "Delo".

Pokušaje EU da se stabilizuje izbjeglički talas list ocjenjuje neuspjehom u kojem ima dosta "dvoličnosti", kao i kod Grčke i Turske koje bi talase izbjeglica mogle da zaustave.

Slovenački mediji u posljednje vrijeme u komentarima sugerišu da je Balkan ugrožen izbjegličkim talasom, ali i navodnim odmeravanjem snaga Rusije i SAD-a u regiji koje je, kako navode, pretvara u svojevrsnu evropsku "tampon zonu".

Upozoravaju, prenosi Hina, da je riječ o svojevrsnoj potencijalnoj tempiranoj bombi, odnosno istorijskom balkanskom "buretu baruta".

Tako mariborski list "Večer" navodi da je zapadni Balkan "meki stomak EU-a, odnosno njena tampon-zona", što izbjeglička kriza samo dodatno potvrđuje.

Države na balkanskoj ruti, kada bi imale zrele vlade, trebalo bi da izbjeglički talas rješavaju "logističkim i humanitarnim zahvatima", umjesto da otvaraju "Pandorinu kutiju decenijama akumuliranih regionalnih antagonizama", piše dnevnik i navodi kako su s raspadom Jugoslavije opet "procvetali predmoderni nacionalizmi ekonomski slabo razvijenih nacija".

Region tako postaje poligon za globalne političke aktere, pri čemu SAD prisvajaju patronat nad Hrvatskom, a Rusija nad Srbijom, a rivalstvo tih država nadilazi puki regionalni okvir, navodi se u komentaru lista u kojem piše i kako je Rusija zainteresovana za naoružavanje Srbije, dok su SAD novo oružje isporučile Hrvatskoj.

Na potencijalnu "trku u naoružanju" između Srbije i Hrvatske u slično intoniranom tekstu upozorava i Slovenačka televizija, navodeći da je njemačka kancelarka Angela Merkel, kada je u nedavnom govoru pred članovima svoje stranke u Darmsatatu kazala da ne želi nove napetosti na Balkanu koje bi se mogle pojaviti i zbog izbjegličke krize, mislila na "brojne manje napetosti između Srbije, Hrvatske i Slovenije".

Za razliku od slovenačkog premijera Mire Cerara koji se slaže s ocjenom Merkelove, njegov hrvatski kolega Zoran Milanović odlučno je reagovao, rekavši da na Balkanu neće biti nikakvih novih ratnih sukoba.

"No, upravo je Hrvatska pod Milanovićevim vođstvom počela opsežno da investira u novo naoružanje, što je izazvalo reakcije Srbije", navodi se u tekstu portala Slovenačke televizije.

( Tanjug )