Javni dug Crne Gore raste zbog autoputa
Izgradnja autoputa suziće fiskalni prostor za narednih nekoliko godina i može zahtijevati mjere fiskalne konsolidacije
Izgradnju autoputa u Crnoj Gori suziće fiskalni prostor za narednih nekoliko godina i može zahtijevati mjere fiskalne konsolidacije, ocijenila je Evropska komisija u Jesenjim ekonomskim prognozama.
EK ukazuje da glavni rizici za ekonomiju Crne Gore proizlaze iz slabljenja eksterne tražnje i pada cijena metala i električne energije za izvoz, a poseban fiskalni rizik može biti moguće prekoračenje troškova autoputa, ili povećanje budžetske potrošnje prije izbora predviđenih za proljeće 2016.
"Kursni rizik u vezi sa kreditom za autoput u dolarima izgleda mali, sve dok jači dolar podržava kupovnu sposobnost kredita, a Vlada bi mogla razmotriti mogućnost uzimanja kursnog osiguranja”, navodi se u izvještaju.
EK za ovu godinu predviđa rast crnogorske ekonomije od četiri odsto, a, kako je objašnjeno, snažan rast u turizmu u trećem kvartalu i početak radova na autoputu i dva velika turistička kompleksa u posljednjem kvartalu ove godine, doprinijeli su da se stopa rasta, u odnosu na raniju prognozu, poveća.
Za narednu godinu procjenjuje se da će crnogorski bruto domaći proizvod (BDP) porasti 4,1 odsto, a u 2017. četiri odsto.
Deficit budžeta za osam mjeseci iznosi 5,4 odsto, a javni dug 60,3 odsto BDP-a, dok će na kraju godine dostići 61,3 odsto. Procjena EK je da će se u naredne dvije godine deficit budžeta smanjivati, dok će javni dug rasti zbog gradnje autoputa. Iz EK navode da će se očekivano povećanje u akumulaciji kapitala i mala diverzifikacija privrede Crne Gore odraziti na povećanje trgovinskog deficita u 2016. a broj turista prije završetka novih hotelskih kapaciteta u 2017. teško će rasti. Takođe, predviđeni rast broja stranih radnika vjerovatno će povećati odliv prihoda, pogoršavajući deficit tekućeg računa.
“Neko marginalno olakšanje se može očekivati u 2017. godini zbog relativno brzog tempa rasta ekonomije u kombinaciji sa oporavkom cijena aluminijuma i povezivanja sa Italijom podmorskim energetskim kablom”, kazali su iz EK.
EK predviđa nastavak trenda rasta broja zaposlenih u narednim godinama, u skladu sa tempom investicija, uključujući i učešće većeg broja stranih radnika.
“Ipak, bez obzira na očekivani rast radne snage, izgledi za rast realnih zarada ostaju ograničeni u prognostičkom periodu, zbog rastuće inflacije”, navodi se u izvještaju.
Nakon kratkog deflatornog perioda u prva dva mjeseca 2015. godine, cijene su počele da se povećavaju i EK očekuje njihovo umjereno povećanje u 2016. i 2017. godine usljed rasta cijene goriva i povećanja regulisanih cijena električne energije.
( Biljana Matijašević )